Bakterije u hrani udvostruče se svakih 20-ak minuta na sobnoj temperaturi, zato ove 3 stvari napravite čim dođete iz trgovine

Vrećice iz trgovine često ostanu na kuhinjskom pultu duže nego što bi trebale (dok se raspremi kupovina, skuha kava, odgovori na poruku). Ljeti taj kratki predah ima puno veću cijenu nego zimi. Prema podacima američke Agencije za hranu i lijekove (FDA), na temperaturi pogodnoj za njihov rast bakterije mogu udvostručiti svoj broj svakih dvadesetak minuta.  Namirnice koje su već izložene visokim temperaturama u autu ili na putu iz trgovine gube dragocjeno vrijeme prije nego što uopće stignu u hladnjak, a upravo taj razmak često odlučuje hoće li mlijeko ili meso izdržati do kraja roka trajanja ili se pokvariti danima ranije.

 

Mlijeko, meso, mliječni proizvodi i gotova jela trebali bi prvi završiti u hladnjaku, prije nego što se raspremi ostatak vrećice. Ljeti svaka minuta na sobnoj temperaturi ubrzava razvoj bakterija puno brže nego zimi, pa redoslijed raspremanja nije nevažna sitnica.

 

Kad se hladnjak napuni do ruba, zrak unutra ne može normalno cirkulirati, pa se stvaraju topliji "džepovi" u kojima se hrana kvari brže nego u ostatku hladnjaka. Ostavite malo prostora između paketa, posebno na policama gdje stoje osjetljivije namirnice.

 

Mlijeko, meso i mliječne proizvode stavite na najhladniji dio hladnjaka, obično stražnji dio donjih polica, a ne u vrata, koja su izložena najvećim temperaturnim oscilacijama svaki put kad se hladnjak otvori.

 

Mlijeko i mliječni proizvodi obično prvi pokažu problem! Mlijeko koje zimi mirno izdrži do kraja roka na deklaraciji, ljeti zna promijeniti okus i prije nego što taj datum istekne, posebno ako se često vadi iz hladnjaka i vraća natrag u toplu prostoriju. Isto vrijedi i za jogurt, vrhnje i meke sireve.

 

Svježe meso je još osjetljivije, pa čak i kratko zadržavanje na sobnoj temperaturi tijekom pripreme obroka ljeti ubrzava razvoj bakterija puno brže nego zimi, zbog čega je vremenski prozor za sigurnu upotrebu realno kraći nego što deklaracija sugerira. Slično vrijedi i za nareske i suhomesnate proizvode koji se često ostave otvoreni na pultu tijekom obroka.

 

Kuhana jela i ostaci posebno su rizični ljeti. Hrana koja zimi stoji u hladnjaku dva do tri dana, ljeti bi trebala biti pojedena unutar jednog do dva dana, pogotovo ako se nakon kuhanja nije dovoljno brzo ohladila prije spremanja.

 

Jaja teoretski imaju dulji rok trajanja, no ljeti je bitno da se odmah po kupovini vrate u hladnjak, jer nagle promjene temperature (iz vrućeg auta u hladnjak i obrnuto) ubrzavaju propadanje.

 

Majoneza i salate na bazi majoneze posebno su osjetljive na visoke temperature i ljeti se ne bi smjele držati izvan hladnjaka dulje od sat vremena, dok zimi ta granica ima nešto više prostora za pogrešku.

 

Ove tri stvari zajedno traju manje od dvije minute, no ljeti mogu značiti razliku od nekoliko dana trajnosti namirnica, što se na kraju mjeseca odražava i na račun za namirnice, ne samo na njihovu svježinu.