Budite se umorni iako spavate dovoljno? Kasne ljetne navike mogu poremetiti kvalitetu sna
Odlazak na spavanje pomaknuo se iza ponoći, večere su kasnije, druženja dulja, a mobitel često ostaje u rukama sve dok se ne ugasi svjetlo. Ljeti takav ritam djeluje bezazleno, no nakon nekoliko tjedana može se dogoditi da osam sati provedenih u krevetu više ne donosi osjećaj odmora.
Broj odspavanih sati nije jedino što određuje kako ćemo se osjećati ujutro. Važno je i kada spavamo, koliko se puta tijekom noći budimo te u kakvim uvjetima tijelo pokušava odmoriti.
Vikendom kasno, radnim danom rano
Jedna od najčešćih ljetnih promjena je nepravilan raspored. Nekim danima ostajemo budni dugo u noć, a drugim se ponovno moramo ustati rano zbog posla i obveza.
Takve oscilacije mogu zbuniti unutarnji ritam tijela. Čak ni dulje spavanje vikendom ne mora potpuno nadoknaditi nekoliko noći provedenih u drukčijem rasporedu.
Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti među osnovnim navikama za kvalitetniji san navodi odlazak na počinak i buđenje u približno isto vrijeme svakoga dana.
Povratak urednijem ritmu ne mora biti nagao. Vrijeme odlaska u krevet može se pomicati 15 do 30 minuta ranije svake večeri, dok se ne dođe do rasporeda koji je moguće održavati i radnim danom.
Vruća soba otežava miran san
Tijelo se prije usnivanja prirodno hladi. Ako je spavaća soba zagušljiva i pretopla, uspavljivanje može potrajati, a san postati isprekidan.
Prostoriju je zato dobro prozračiti kasno navečer ili rano ujutro, dok je vanjski zrak hladniji. Tijekom dana rolete i zavjese mogu ostati spuštene kako bi se spriječilo dodatno zagrijavanje prostorije.
Posteljina od laganih i prozračnih materijala te tanji pokrivač također mogu pomoći. CDC preporučuje da spavaća soba bude tiha, opuštajuća i ugodno hladna.
Kasna večera može se osjetiti i sljedećeg jutra
Ljetna druženja često podrazumijevaju večeru u vrijeme kada bismo se tijekom ostatka godine već spremali za spavanje. Obilan, masan ili jako začinjen obrok neposredno prije odlaska u krevet može izazvati nelagodu i otežati miran san.
Ni alkohol nije pouzdana pomoć za spavanje. Iako se nakon čaše vina ili piva može brže zaspati, san može biti plići i isprekidaniji.
Američki Nacionalni institut za srce, pluća i krv upozorava da alkohol povećava vjerojatnost buđenja tijekom noći. Veći obrok zato je bolje završiti nekoliko sati prije spavanja. Ako se glad ipak pojavi kasno navečer, prikladniji je manji i lakši zalogaj.
Poslijepodnevna kava može ostati u večernjem ritmu
Ledena kava u kasno poslijepodne mnogima je dio ljeta, no njezin se učinak može zadržati dulje nego što očekujemo. Osjetljivost na kofein razlikuje se od osobe do osobe, pa nekima ni kava nekoliko sati prije počinka neće dopustiti da brzo i čvrsto zaspu.
Kofein se ne nalazi samo u kavi.
Ima ga i u energetskim pićima, pojedinim gaziranim napitcima, čaju i čokoladi.
Ako se ujutro budite neodmorni, nekoliko dana pokušajte izbjegavati kofein u poslijepodnevnim i večernjim satima te pratite mijenja li se kvaliteta sna.
Još nekoliko minuta na mobitelu lako postane sat vremena
Dulji dani pomiču večernje aktivnosti, a nakon povratka kući često slijedi pregledavanje društvenih mreža, poruka ili serija. Problem nije samo svjetlost zaslona nego i sadržaj koji održava pažnju budnom.
Korisno je odrediti vrijeme nakon kojeg mobitel više ne ide u krevet. CDC savjetuje isključivanje elektroničkih uređaja najmanje 30 minuta prije spavanja.
Umjesto još jednog videa ili epizode, posljednji dio večeri može se iskoristiti za tuširanje, pripremu stvari za sljedeći dan, čitanje ili neku drugu mirniju aktivnost.
Dugo popodnevno spavanje može poremetiti noć
Nakon loše noći lako je zaspati na kauču u kasno poslijepodne. Kratak odmor može pomoći, ali dugo spavanje predvečer smanjuje potrebu za snom u uobičajeno vrijeme.
Tako nastaje krug u kojem kasno zaspimo, teško se budimo, poslijepodne ponovno odspavamo i sljedeće večeri opet nismo umorni.
Ako je dnevni odmor potreban, bolje ga je planirati ranije i zadržati kratkim, umjesto da se pretvori u nekoliko sati sna.
Tijelu treba nekoliko dana za povratak u rutinu
Najkorisnije je najprije urediti vrijeme buđenja.
Ustajanje u približno isto vrijeme, jutarnje dnevno svjetlo i kretanje tijekom dana mogu pomoći tijelu da ponovno prepozna jasan ritam.
Odraslima je u prosjeku potrebno između sedam i devet sati sna, ali potrebe nisu kod svih jednake, navodi britanski NHS. Važan pokazatelj nije samo satnica nego i to osjećamo li se tijekom dana odmorno i sposobno normalno funkcionirati.
Ako se izražen umor nastavlja tjednima unatoč dovoljnoj količini sna i urednijim navikama, treba se obratiti liječniku. Dugotrajna iscrpljenost ne mora biti posljedica ljetnog ritma, a liječnik prema potrebi može procijeniti postoji li drugi zdravstveni uzrok ili poremećaj spavanja.
U trendu
Zadnje objave
Sva prava pridržana © 2026