Osamnaesti studenoga 1991. godine u Vukovaru je, nakon gotovo tri mjeseca opsade, slomljena obrana grada koji je već bio gotovo potpuno razoren. Završila je jedna od najtežih bitaka Domovinskog rata, ali za tisuće njegovih stanovnika stradanja nisu prestala.
Uslijedili su zločini nad zarobljenim braniteljima i civilima, odvođenja u logore i progonstva koja su brojne vukovarske obitelji godinama držala daleko od njihovih domova.
Danas, 35 godina poslije, Vukovar se ponovno prisjeća svojih poginulih, ubijenih, prognanih i nestalih. Iza brojnih ratnih stradanja ostale su obitelji koje još uvijek traže posmrtne ostatke svojih najmilijih i odgovore o njihovoj sudbini.
Osamdeset sedam dana otpora
Bitka za Vukovar započela je 25. kolovoza 1991. godine, kada su Jugoslavenska narodna armija i srpske paravojne postrojbe pokrenule tenkovsko-pješački napad na grad. Iako su oružani sukobi na vukovarskom području počeli i ranije, taj se datum uzima kao početak bitke koja je trajala sve do 18. studenoga, piše
HRT.
Oko 1.800 pripadnika Zbora narodne garde, policije i dragovoljaca HOS-a, ustrojenih u 204. vukovarsku brigadu, suprotstavilo se znatno brojnijem i bolje opremljenom neprijatelju.
Prema podacima o odnosu snaga, u napadu je sudjelovalo oko 30.000 pripadnika JNA i paravojnih postrojbi, uz približno 1.600 oklopnih borbenih vozila, 60 zrakoplova i 350 topova te drugu vojnu tehniku.
Unatoč svakodnevnim topničkim napadima i pokušajima prodora, hrvatski branitelji gotovo su tri mjeseca držali obrambene položaje. U opkoljenom gradu nalazilo se i više od 15.000 civila, izloženih razaranju, nestašici osnovnih potrepština i sve težim životnim uvjetima.
Jedan od rijetkih uspješnih humanitarnih pokušaja pomoći dogodio se 19. listopada, kada je u Vukovar uspio ući konvoj organizacije Liječnici bez granica. Iz vukovarske bolnice tada je evakuirano stotinjak ranjenika.
Posljednji dani obrane
Početkom studenoga položaj branitelja postajao je sve teži. Padom prigradskog naselja Lužac, 2. studenoga, prekinuta je povezanost obrane Vukovara i Borova naselja.
Osam dana poslije, 10. studenoga, pali su i Bogdanovci, čime su mogućnosti daljnjeg otpora dodatno smanjene.
Nakon sloma obrane 18. studenoga dio branitelja pokušao se izvući iz grada prolaskom kroz minska polja. Mnogi nisu uspjeli. Zarobljeni branitelji i civili odvođeni su u srpske logore, gdje su bili izloženi zlostavljanju, a brojni su ubijeni.
Među najtežim zločinima počinjenima nakon pada grada ostaje onaj na Ovčari. Iz vukovarske bolnice odvedeno je više od 260 ranjenika, civila i drugih zatočenika, a velik broj njih ubijen je nakon odvođenja na to poljoprivredno dobro.
Tisuće ubijenih i prognanih, stotine djece bez roditelja
Razmjere vukovarske tragedije pokazuju i podaci o ljudskim gubicima.
Prema evidenciji Franjevačkog samostana u Vukovaru, tijekom tromjesečne opsade ubijeno je i poginulo najmanje 2.717 hrvatskih branitelja i civila. Više od 22.000 Vukovaraca protjerano je iz svojih domova, dok je nekoliko tisuća branitelja i civila prošlo kroz srpske logore.
Hrvatski sanitetski stožer u svojim podacima navodi 450 poginulih branitelja i 1.350 civila, među kojima je bilo 86 djece. Bez jednog ili oba roditelja ostalo je 858 djece, a ranjeno je više od 2.500 ljudi.
Podaci potječu iz različitih evidencija, no svaki od njih svjedoči o razmjerima stradanja grada čije je stanovništvo tijekom jeseni 1991. bilo izloženo gotovo neprekidnim napadima.
Nakon pada Vukovara započelo je razdoblje okupacije koje je završilo tek 15. siječnja 1998. godine, dovršetkom procesa mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske.
Za 320 osoba povezanih s Vukovarom još se traga
Tijekom i nakon mirne reintegracije na području Vukovara i njegove okolice otkriveno je više od 50 masovnih grobnica iz kojih su ekshumirani brojni posmrtni ostaci žrtava rata.
No ni 35 godina nakon sloma obrane potraga nije završena.
Hrvatska još uvijek traga za
1.725 nestalih i smrtno stradalih osoba iz Domovinskog rata, među kojima je 320 osoba čiji su nestanak i stradavanje povezani s Vukovarom.
Za njihove obitelji 18. studenoga nije samo datum kojim se obilježava godišnjica pada grada. To je i podsjetnik na pitanja koja desetljećima ostaju bez odgovora, na posljednje susrete s najmilijima i na sudbine koje još nisu rasvijetljene.
Vukovar danas obilježava 35 godina od završetka bitke koja je ostavila dubok trag u hrvatskoj povijesti. Dok se prisjeća poginulih branitelja i civila, grad istodobno nastavlja živjeti s nasljeđem ratnih zločina i potragom za onima koji se još vode kao nestali.