Danas je Veliki petak ili Petak Muke Gospodnje, dan koji se u kršćanskoj tradiciji obilježava u tišini i sabranosti. Riječ je o spomendanu Isusove muke i smrti, koji zajedno s Velikom subotom i Uskrsom čini Vazmeno trodnevlje, najsvetije razdoblje u cijeloj crkvenoj godini.
Iako ga mnogi doživljavaju kao dan tuge, njegova poruka ide puno dublje.
Nije samo dan žalosti
Veliki petak podsjeća na trenutak u kojem Isus, prema vjerovanju, na križu preuzima grijehe svijeta i daje život za druge. Upravo zato ovaj dan nije samo obilježen tugom, nego i snažnom porukom ljubavi, žrtve i nade.
To je poziv na razmišljanje o odnosu prema drugima, o opraštanju i o onome što nam je doista važno.
Dan bez mise
Na početku obreda svećenici se prostiru pred oltar u znak najdubljeg kajanja i pokore, dok narod za to vrijeme kleči. Zatim se moli Zborna molitva, te počinje Služba riječi sa svojim čitanjima, koja završava pjevanjem Muke po Ivanu i homilijom. Poslije homilije moli se Sveopća molitva vjernika sa strogo propisanim molitvama i njihovim redoslijedom, u kojem se moli za sve ljude, vjernike i nevjernike, za sve staleže, sve njihove potrebe i za cijeli svijet.
Nakon sveopće molitve počinje obred klanjanja svetom križu. Svećenik u crkvu unosi zastrti križ, koji nakon što tri puta otpjeva: “Evo drvo križa, na kojem je Spasitelj svijeta visio”, postupno otkriva i izlaže na štovanje vjernicima. Vjernici potom jedan po jedan prilaze križu i odaju mu počast ljubeći ga. Križ, simbol sramote i mučenja, Isusovom smrću za nas postaje simbol nade i otkupljenja i znak kojim se dičimo. Pošto završi klanjanje križu, vjernici se pričešćuju hostijama posvećenima prethodnoga dana te se vjernici, nakon što svećenik izmoli molitvu nad narodom, razilaze u tišini, piše HKM.
Dan posta i nemrsa
Veliki petak ujedno je jedan od rijetkih dana u godini kada su propisani post i nemrs.
To znači ne samo određena pravila prehrane, nego i poziv na umjerenost i odricanje.
