Podaci koji lede krv u žilama: U čak 50% obitelji prisutno je nasilje, a 5 od 6 roditelja ne zna da im je dijete žrtva na internetu

ip/ebrod

Fotografija: BPŽ

21.03.2026

Županijski tim za sprječavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i u obitelji već godinama provodi aktivnosti, no najnovije stručno predavanje u Velikoj vijećnici Brodsko-posavske županije otkrilo je razmjere problema koji često ostaje skriven iza zatvorenih vrata. Predavanje prof. dr. Gordane Buljan-Flander pod nazivom „Djeca, žrtve obiteljskog nasilja“ okupilo je stručnjake iz socijalne skrbi, vrtića i škola s jednim ciljem: naučiti prepoznati prvi krik u pomoć.

Statistika koju je iznijela klinička psihologinja Buljan-Flander poražavajuća je: u svakoj drugoj obitelji prisutan je neki oblik nasilja. Naglasak stručnog skupa bio je upravo na edukaciji odgojitelja i učitelja, koji su "prva linija obrane" u prepoznavanju promjena u dječjem ponašanju.

Cyberbullying: Nevidljivo nasilje s teškim posljedicama

Uz fizičko i emocionalno zlostavljanje, stručnjaci upozoravaju na sve veći porast nasilja na društvenim mrežama.

Podaci istraživanja su alarmantni:

60% djece izloženo je nekom obliku cyberbullyinga.
Čak 5 od 6 roditelja uopće ne zna da je njihovo dijete zlostavljano putem interneta.

Digitalno nasilje nosi jednako teške psihološke posljedice kao i fizičko, a najveći problem predstavlja činjenica da roditelji nerijetko ne mogu pratiti razvoj modernih tehnologija, ostavljajući djecu nezaštićenom u virtualnom svijetu.

SOS VODIČ: Kako prepoznati da je dijete žrtva vršnjačkog nasilja?

Prema savjetima stručnjaka s Hrabrog telefona, nasilje često ostavlja tragove koje na prvi pogled možemo zamijeniti za običan umor ili bunt. Obratite pozornost na ove promjene:

Strah od škole: Dijete iznenada odbija ići u školu, žali se na bolove kako bi ostalo kod kuće ili traži da ga vozite iako je ranije išlo samo.
Fizički tragovi: Poderana odjeća, oštećene knjige ili neobjašnjive modrice i ogrebotine.
Problem s novcem: Ako djetetu stalno "nestaje" džeparac ili se vraća kući izgladnjelo, možda mu netko uzima novac za ručak.
Socijalna izolacija: Provodi odmore samo, vršnjaci ga ne biraju u timove, a u razredu djeluje nesigurno i uznemireno.
Promjene u raspoloženju: Dijete postaje povučeno, anksiozno, gubi apetit ili ima noćne more. U najtežim slučajevima može doći i do samoozljeđivanja.

VAŽNO: Prije donošenja zaključaka, najvažnije je podijeliti zabrinutost s djetetom.

Prevencija kao jedini put

Stručnjaci su se složili: ključ je u kontinuiranoj edukaciji roditelja i stalnoj razmjeni iskustava među institucijama. Škole, vrtići i stručne službe moraju djelovati sinkronizirano kako bi se rizik prepoznao na vrijeme, prije nego što posljedice postanu trajne.