Puno ljudi svjesno izbjegava dodavanje šećera u kavu ili čaj i zaobilazi police s keksima i čokoladama. Međutim, nutricionisti upozoravaju da se najveći dio dnevnog unosa šećera zapravo skriva tamo gdje ga najmanje očekujemo, u prerađenoj hrani koju često smatramo "fitness" ili "laganom" opcijom.
Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), dnevni unos dodanih šećera ne bi smio prelaziti 5 do 10 % ukupnog energetskog unosa, što je otprilike 25 do 50 grama (6 do 12 čajnih žličica). Ipak, taj limit lako probijemo već tijekom doručka, a da toga nismo ni svjesni.
Skrivene zamke na policama trgovina
Evo kojih pet namirnica najčešće zavaraju kupce svojim "zdravim" izgledom:
-
Voćni jogurti s niskim udjelom masti: Kada se iz mliječnog proizvoda ukloni masnoća, on gubi na okusu.
Kako bi to nadoknadili, proizvođači često dodaju velike količine šećera. Jedna čašica voćnog jogurta može sadržavati i do
15-20 grama šećera, što je više od polovice preporučenog dnevnog unosa.
-
Kupovni preljevi za salate (Dressing): Salata je sinonim za zdravlje, ali ako je prelijete gotovim dressingom iz trgovine, pretvarate je u desert. Ovi umaci često sadrže šećer kao konzervans i pojačivač okusa, čak i ako imaju slan ili kiselkast okus.
-
Musli prutići i energetske pločice: Reklamiraju se kao idealan međuobrok za energiju, ali mnogi od njih su "povezani" ljepljivim sirupima, medom ili čokoladom.
Neki prutići sadrže postotak šećera sličan onome u običnim čokoladicama.
-
Umak od rajčice u staklenkama: Rajčica je prirodno kiselkasta, pa proizvođači dodaju šećer kako bi ublažili tu kiselost. Samo dvije žlice gotovog umaka za tjesteninu mogu sadržavati čajnu žličicu šećera.
-
Sušeno voće: Iako je prirodno, sušenjem se šećer koncentrira. Problem nastaje kod "kandiranog" voća (poput brusnica ili papaje) u koje se tijekom procesa sušenja dodaje još bijelog šećera kako bi ostalo mekano i slatko.
Kako to sami možete provjeriti?
Ovo je dio koji možete testirati već prilikom sljedeće kupovine. Okrenite proizvod i pogledajte popis sastojaka (deklaraciju). Šećer se često krije pod nazivima koje možda ne prepoznajete na prvu:
-
Sirovine koje završavaju na "-oza": fruktoza, glukoza, dekstroza, maltoza, saharoza.
-
Razni sirupi: kukuruzni sirup, glukozno-fruktozni sirup, agavin sirup, javorov sirup.
-
Koncentrati: koncentrat voćnog soka (zvuči zdravo, ali je zapravo čisti šećer bez vlakana).
Pravilo "Prva tri sastojka"
Sastojci na deklaraciji navode se prema količini, od najveće prema najmanjoj. Ako je bilo koji oblik šećera naveden među prva tri sastojka, to znači da taj proizvod sadrži značajnu količinu dodanih zaslađivača i trebali biste ga konzumirati umjereno.