Jeste li znali da je gotovo svaka treća žena u svijetu doživjela nasilje? Brojke iz Hrvatske još su alarmantnije
Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se 22. rujna, kao podsjetnik da nasilje nad ženama nije privatna stvar koja treba ostati iza zatvorenih vrata, nego ozbiljan društveni i javnozdravstveni problem.
Datum nije odabran slučajno. Tog su dana 1999. godine, tijekom brakorazvodne parnice na Općinskom sudu u Zagrebu, ubijene tri žene - supruga koja je bila u postupku razvoda, njezina odvjetnica i sutkinja. Djelatnica suda teško je ranjena. Hrvatska Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava upravo u znak sjećanja na taj događaj.
Više od četvrt stoljeća poslije, brojke pokazuju koliko je problem i dalje prisutan.
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, gotovo svaka treća žena u svijetu, njih 31,6 posto , tijekom života doživjela je fizičko i/ili seksualno nasilje intimnog partnera ili seksualno nasilje osobe koja joj nije partner. Među ženama u dobi od 15 do 49 godina koje su bile u vezi, njih 25,8 posto doživjelo je fizičko ili seksualno nasilje sadašnjeg ili bivšeg partnera, piše HZJZ.
I hrvatske brojke upozoravaju
Rezultati Ankete o sigurnosti Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je 26,9 posto žena koje su ikada bile u intimnoj vezi doživjelo psihološko nasilje partnera. Fizičko nasilje, uključujući prijetnje, prijavilo je 8,2 posto žena, dok je 12,7 posto doživjelo fizičko ili seksualno nasilje intimnog partnera.
Posebno se izdvaja najmlađa skupina: među ženama od 18 do 29 godina koje su bile u intimnoj vezi, 37,2 posto navelo je da je doživjelo neki oblik psihološkog, fizičkog ili seksualnog nasilja partnera.
Još teže zvuče podaci za 2025. godinu. Prema podacima MUP-a koje je u svom izvješću iznijela Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, tijekom prošle godine ubijeno je 18 žena, a njih 12 ubili su sadašnji ili bivši intimni partneri.
Godinu ranije, 2024., intimni partneri ubili su pet žena.
Nasilje ne mora ostaviti modricu
Jedan od razloga zbog kojih nasilje može dugo ostati neprepoznato jest činjenica da ono ne počinje nužno fizičkim napadom.
Stalno ponižavanje, vrijeđanje i omalovažavanje, kontroliranje novca, određivanje s kim se žena smije družiti, provjeravanje telefona i poruka, praćenje kretanja, posesivnost, prijetnje, seksualna prisila ili stvaranje osjećaja straha također mogu biti dio nasilnog odnosa.
Posebno zabrinjava kada se kontrola s vremenom pojačava, kada partner prijeti ženi, djeci, sebi ili drugim članovima obitelji, prati je nakon prekida veze ili joj onemogućava da samostalno raspolaže novcem, dokumentima ili prijevozom.
Zbog toga pitanje nije samo je li netko ženu udario. Važno je i živi li ona u odnosu u kojem se boji reakcije partnera, mijenja svoje ponašanje kako ga ne bi naljutila ili postupno gubi mogućnost samostalnog odlučivanja o vlastitom životu.
Što učiniti ako prepoznajete nasilje?
Osoba koja je izložena nasilju ne mora čekati da ono postane fizičko niti da situacija postane „dovoljno ozbiljna“ kako bi zatražila pomoć.
Ako postoji neposredna opasnost, potrebno je nazvati policiju na 192 ili jedinstveni broj hitnih službi 112. MUP navodi da policija nakon dojave žurno izlazi na mjesto događaja, poduzima mjere radi zaštite žrtve, a kada postoje zakonski uvjeti može izdvojiti počinitelja iz obitelji i predložiti odgovarajuće zaštitne mjere.
Kada je to moguće učiniti bez dodatnog ugrožavanja vlastite sigurnosti, korisno je sačuvati prijeteće poruke, fotografije ozljeda i drugu dokumentaciju, zapisati događaje i datume te o situaciji obavijestiti osobu od povjerenja.
Ako žena razmišlja o odlasku iz nasilnog odnosa, posebno ako postoje ozbiljne prijetnje, oružje, uhođenje ili ranije fizičko nasilje, sigurnosni plan dobro je napraviti uz pomoć policije, stručne osobe ili organizacije koja radi sa žrtvama nasilja.
Nasilje se može prijaviti policiji, zdravstvenoj ustanovi, nadležnom područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad, državnom odvjetništvu, organizacijama koje pružaju pomoć žrtvama ili Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova.
Brojevi koje vrijedi spremiti
192 - policija, ako se nasilje događa ili postoji neposredna opasnost
112 - jedinstveni broj za hitne službe
116 006 - Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja, dostupan 24 sata dnevno
0800 655 222 - SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja, Ženska pomoć sada, dostupan 24 sata dnevno
116 016 - Žensko savjetovalište za žrtve nasilja Autonomne ženske kuće Zagreb
Na službenom popisu Ministarstva pravosuđa dostupni su i kontakti za besplatnu pravnu pomoć, psihološko savjetovanje i pomoć žrtvama seksualnog nasilja.
Prevencija ne završava prijavom nasilja
Hrvatska je donijela Nacionalni plan zaštite od nasilja nad ženama i nasilja u obitelji do 2029. godine. Dokument predviđa mjere usmjerene na prevenciju, bolju zaštitu i podršku žrtvama te učinkovitije postupanje prema počiniteljima. Za njegovu provedbu do 2029. predviđeno je gotovo 32 milijuna eura.
No zakoni, strategije i telefonski brojevi mogu biti učinkoviti samo ako nasilje prepoznajemo dovoljno rano i na njega reagiramo.
Nasilje nad ženama nije problem koji počinje tek kada se dogodi najteži ishod. Počinje mnogo ranije, kontrolom, strahom, ponižavanjem, prijetnjama i postupnim oduzimanjem slobode.
U trendu
Zadnje objave
Sva prava pridržana © 2026