Nakon sedam tjedana posta, pravoslavni vjernici ove nedjelje slave Uskrs, blagdan koji u središte stavlja uskrsnuće Isusa Krista i poruku pobjede života nad smrću.
Za vjernike, ovaj dan nije samo važan religijski trenutak, već i snažan podsjetnik na žrtvu, ljubav i nadu koja nadilazi svakodnevicu.
Kako se određuje datum Uskrsa
Za razliku od zapadnog kršćanstva, pravoslavni Uskrs računa se prema julijanskom kalendaru. Slavi se prve nedjelje nakon prvog proljetnog punog Mjeseca, no zbog različitog računanja vremena, datumi se često ne poklapaju.
U zapadnom kršćanstvu Uskrs može pasti između 22. ožujka i 25. travnja, dok se u istočnom kršćanstvu slavi nešto kasnije, između 4. travnja i 8. svibnja.
Razlike potječu još iz 16. stoljeća, kada je uveden gregorijanski kalendar kako bi se ispravila odstupanja julijanskog. Tada je iz kalendara “nestalo” deset dana, što je dodatno produbilo razliku koja se osjeća i danas.
Blagdan koji traje više dana
U pravoslavnoj tradiciji Uskrs se ne slavi samo jedan dan. Blagdansko ozračje traje tri dana, a tjedan nakon Uskrsa naziva se Svijetli tjedan.
Posebno mjesto ima i Pobusani ponedjeljak, dan posvećen sjećanju na preminule.
Uskrsno slavlje započinje nakon jutarnje službe, kada se vjernici pozdravljaju tradicionalnim riječima: “Hristos Vaskrse” - “Vaistinu Vaskrse”.
Simbolika koja se prenosi generacijama
Jedan od najprepoznatljivijih običaja vezan je uz darivanje jaja. Jaje simbolizira novi život, obnovu i uskrsnuće.
Posebnu važnost ima prvo obojeno jaje, najčešće crvene boje. Ono se čuva tijekom cijele godine i naziva “čuvarkuća”, jer se vjeruje da štiti dom i ukućane.
Crvena boja pritom simbolizira Kristovu žrtvu, ali i samu ideju uskrsnuća i novog početka.
Jedan blagdan, različiti datumi
Iako su još na Nicejskom saboru 325. godine donesene odluke da svi kršćani trebaju slaviti Uskrs na isti dan, razlike u kalendarima dovele su do toga da se datumi i dalje razilaze.
Zanimljivo je da se katolički i pravoslavni Uskrs ponekad poklope, no takvi su slučajevi rijetki. Tijekom 21. stoljeća to će se dogoditi svega nekoliko desetaka puta, a u daljoj budućnosti još rjeđe.
Bez obzira na kalendar, poruka Uskrsa ostaje ista - riječ je o blagdanu nade, obnove i novog početka. Vrijeme kada se, barem na trenutak, podsjećamo na ono što je u životu najvažnije.
Povodom Uskrsa, prigodnu čestitku uputio je i gradonačelnik, Mirko Duspara.
Prenosimo ju u cjelosti:
Tradicionalnim i radosnim pozdravom „Hristos voskrese!" - kojim vjernici diljem svijeta već stoljećima obilježavaju trijumf života nad smrću - upućujem iskrene i srdačne čestitke svim pravoslavnim sugrađanima koji ove nedjelje slave Uskrs prema julijanskom kalendaru.
Uskrs je za kršćane najradosniji i najsvečaniji blagdan - dan koji donosi poruku nade, obnove i pomirenja. Neka to snažno uskrsno svjetlo, koje se pali u srcima vjernika, osvjetli i vaše domove, ojača vaše obiteljske veze i ispuni svaki trenutak ovoga dana mirom i zahvalnošću.
Slavonski Brod oduvijek je bio grad u kojemu različite vjere i tradicije žive jedni uz druge u uzajamnom poštovanju i razumijevanju. Upravo ta zajednička čovječnost - ono što nas ujedinjuje onkraj vjere i obreda - čini naš grad mjestom dostojanstvenog suživota, a u dane velikih blagdana podsjeća nas na sve ono što kao zajednica dijelimo.
Svim pravoslavnim sugrađanima, njihovim obiteljima i najmilijima od srca želim blagoslovljen i sretan Uskrs, obilje zdravlja, mira i radosti - kako za stolom s voljenim osobama, tako i u danima koji dolaze.
Hristos voskrese - Vaistinu voskrese!
Vaš gradonačelnik,
Mirko Duspara, dr. med.
