Portal Ebrod.net unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja,
kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

SHVAĆAM
Stručnjaci upozoravaju: Ne fokusiramo li se i na psihičko zdravlje nacije, posljedice će biti teške
OBJAVLJENO: 04.07.2020 20:21

Stručnjaci upozoravaju: Ne fokusiramo li se i na psihičko zdravlje nacije, posljedice će biti teške

Psihijatri i psiholozi upozoravaju da prilagodba na nove životne okolnosti može biti psihički zahtjevna i za zdrave ljude. Ljudi se različito suočavaju sa strahom, tjeskobom, neizvjesnošću...

Stručnjaci upozoravaju: Ne fokusiramo li se i na psihičko zdravlje nacije, posljedice će biti teške

 

Pandemija koronavirusa ne posustaje, a u fokusu svih mjera za njeno suzbijanje isključivo je fizičko zdravlje. O psihičkom zdravlju malo se ili uopće ne vodi računa iako je ono preduvjet za normalno funkcioniranje i usprkos činjenici da koronakriza ostavlja posljedice na mentalnom zdravlju svakog od nas. A stručnjaci za mentalno zdravlje od početka su upozoravali da će se posljedice na tom polju osjetiti naknadno i bit će dugotrajnije. Anksiozno-depresivne smetnje zbog zdravstvene krize u porastu su. Kod onih koji otprije boluju od tih smetnji one se aktiviraju i intenziviraju, a javljaju se i kod osoba koje prije nisu imale tih teškoća, piše Večernji.hr.

 

Naime, način na koji se ponašamo nije samo posljedica onoga što nam se kaže (npr. u ovoj situaciji direktivne upute kako se treba ponašati spram održavanja protuepidemijskih mjera) već i način kako smo to proradili u svom psihičkom aparatu, kakvu smo odluku donijeli i je li ta odluka više racionalna ili emocionalna, kakve smo pri tome mehanizme obrane upotrijebili. U tome se bitno razlikujemo i različito doživljavamo svijet oko sebe, pa i sada ovu ugrozu. Stoga je briga za mentalno zdravlje briga koja mora biti neodvojiva od briga za tjelesno zdravlje.

– Ponašanje u krizi jako se mijenjalo, od prvotnog straha prema nepoznatom i ugrožavajućem, a nadasve straha od nepoznatih posljedica i promjena načina života, racionalno smo pratili protuepidemijske mjere i donosili odluke za očuvanje svog zdravlja. Međutim, u situaciji kada izvana više ne vidimo ugroze (jedno vrijeme ne samo da nije bilo smrtnih slučajeva već nije bilo ni novih slučaja zaraze) racionalnost je počela popuštati. Ponovno je zavladala potreba održavanja rutine, načina života kakav smo živjeli, a sve u potrebi našeg psihičkog prilagodbenog aparata da se vrati u normalu, kao da se ništa nije dogodilo. To ćemo prepoznati i u drugim životnim situacijama, npr. nakon preživljenih težih bolesti uglavnom većina jedno vrijeme slijedi upute, potom se ponaša kao i prije. Počinjemo živjeti kao da se ništa nije dogodilo. To se događa i danas – govori doc. Brečić i ističe da je stoga važno osvijestiti zašto to radimo, zašto imamo potrebu banalizirati baš svaku situaciju.

Jedan od pokazatelja slabe adaptacije je i korištenje mehanizama obrane poput negacije, ismijavanja, podcjenjivanja. Određeni broj ljudi tako će se svemu rugati, ismijavati, producirati razne teorije kojima unose nemir, neće poštovati epidemijske mjere pa će svojim ponašanjem čak i ugrožavati druge. Time pokazuju da se zapravo ne mogu uspješno i adekvatno prilagoditi stresu.
 
Osim toga, projekcije su “drugi val” predviđale na jesen, što je činilo jedan dio prilagodbe u smislu mobilizacije psihičkih snaga za taj period. Raniji dolazak od očekivanog, u ovom slučaju nakon samo tri tjedna, također postaje izvorom frustracije.

Nedavno predstavljeni rezultati istraživanja “Kako smo? Život u Hrvatskoj u doba korone” Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu pokazali su koliko su ove izvanredne okolnosti utjecali na nas.
 
– Istraživanje je pokazalo kako smo u prvom dijelu borbe s pandemijom dobro očuvali tjelesno zdravlje, no kako je psihičko zdravlje jednog značajnog dijela građana koji nisu fizički oboljeli ipak narušeno. Gotovo da nema osobe u našem istraživanju koja nije doživjela promjenu načina života tijekom pandemije, a svaka promjena zahtijeva prilagodbu, osobito one koje su jasno nepovoljne te uznemiruju i izazivaju osjećaj stresa. Prema našim podacima, najviše ljudi doživjelo je u prosjeku pet stresora. Najčešći su potres, razdvojenost od ranjivih članova obitelji, nemogućnost obavljanja važnih zdravstvenih pregleda, nemanje uvjeta za rad od kuće i promjena načina života zbog izolacije. Potres i promjena načina života u izolaciji dva su izvora stresa koji su najviše uznemirili naše sudionike – kaže prof. Gordana Kuterovac Jagodić s Odsjeka za psihologiju FFZG.
 
Više pročitajte na portalu Večernji.hr.
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Foto:ilustracija/Anthony Tran on Unsplash
/ebrod/

 



 
Najčitanije