Jesensko sunce vara više nego što mislimo: Ovu pogrešku radimo čim temperature padnu
Kad temperature padnu, većina ljudi automatski prestane razmišljati o zaštiti od sunca. Krema sa zaštitnim faktorom ostane u ladici, rukavi postanu duži, a sunce djeluje puno bezazlenije nego usred srpnja. No osjećaj topline i jačina UV zračenja nisu ista stvar.
Ultraljubičasto zračenje ne možemo ni vidjeti ni osjetiti, a njegova razina ovisi o nizu čimbenika: dobu dana, godišnjem dobu, nadmorskoj visini, naoblaci i refleksiji od površina. Zato ni svjež jesenski dan ne znači automatski da UV zračenja nema. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje zaštitu od sunca kada UV indeks dosegne vrijednost 3 ili više.
Temperatura nije pokazatelj jačine UV zračenja
Jedna od najčešćih pogrešnih pretpostavki jest da nas sunce može ozbiljnije oštetiti samo kada je vani vrlo vruće. Temperatura zraka, međutim, ne određuje UV indeks. Zbog toga dan od 18 ili 20 stupnjeva može biti ugodan za boravak na otvorenom, a da je izloženost UV zračenju i dalje dovoljno visoka da zahtijeva zaštitu. To je posebno lako previdjeti u jesen, kada više ne osjećamo onu intenzivnu ljetnu vrućinu koja nas prirodno podsjeća da tražimo hlad.
UVA zrake ne nestaju dolaskom jeseni
Sunčevo zračenje koje dopire do Zemljine površine uključuje UVA i UVB zrake. UVB zrake najviše povezujemo s opeklinama, dok UVA zrake prodiru dublje u kožu i povezane su s prijevremenim starenjem kože te također doprinose riziku od raka kože. Upravo zato činjenica da koža nakon jesenske šetnje nije pocrvenjela ne znači da nije bila izložena UV zračenju.
UVA zrake mogu prolaziti i kroz prozorsko staklo, što je još jedan razlog zašto izloženost nije ograničena samo na plažu ili dugo boravljenje na otvorenom.
Oblaci nisu potpuna zaštita
Ni oblačan dan nije dovoljan razlog da UV zračenje potpuno zanemarimo. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, razina UV zračenja može ostati povišena i kada na nebu ima oblaka. Koliko će ga doći do površine ovisi o vrsti i gustoći naoblake te drugim atmosferskim uvjetima. Zato je puno korisnije pogledati UV indeks nego procjenjivati rizik prema tome djeluje li dan sunčano, oblačno ili hladno.
Kada nam zaštita u jesen zapravo treba?
Nema potrebe ponašati se kao da je svaki jesenski izlazak jednak podnevnom boravku na plaži. Ali ako UV indeks iznosi 3 ili više, preporučuje se zaštita kože, osobito ako ćete dulje boraviti vani. WHO tada savjetuje kombinaciju hlada, odjeće koja prekriva kožu, šešira i zaštitnog sredstva na izloženim dijelovima tijela.
Američka akademija za dermatologiju preporučuje zaštitno sredstvo širokog spektra sa SPF-om 30 ili višim te ponovno nanošenje otprilike svaka dva sata tijekom boravka na otvorenom, kao i nakon znojenja ili kupanja.
U jesen su najčešće izloženi lice, uši, vrat i šake, dijelovi na koje često zaboravimo kada više ne nosimo kratke rukave.
Posebno pripazite ako ste dugo vani
Jesenski izleti, rad u vrtu, trčanje, vožnja bicikla ili nekoliko sati provedenih na terasi mogu značiti znatno dulju izloženost suncu nego kratki odlazak do trgovine.
Na većim nadmorskim visinama razina UV zračenja dodatno raste, a voda, pijesak i snijeg mogu reflektirati UV zrake i povećati izloženost.
Sunce u listopadu možda više ne grije kao u srpnju, ali koža ne procjenjuje godišnje doba prema tome koliko nam je ugodno u jakni.
U trendu
Zadnje objave
.jpg)
Sva prava pridržana © 2026