Portal Ebrod.net unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja,
kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

SHVAĆAM
Hrvatska nestaje: Gračac od 2011. izgubio 46 posto učenika, Slavonski Brod izgubio više od četvrtine učenika
OBJAVLJENO: 28.09.2020 08:41

Hrvatska nestaje: Gračac od 2011. izgubio 46 posto učenika, Slavonski Brod izgubio više od četvrtine učenika

Kada pada broj djece u školama, ni fakulteti ne mogu popuniti kvote. U ovoj godini ostalo je nepopunjeno gotovo 10.000 mjesta.

Hrvatska nestaje: Gračac od 2011. izgubio 46 posto učenika, Slavonski Brod izgubio više od četvrtine učenika

 

Ne gube više samo ruralna područja djecu već i gradovi diljem zemlje u kojima broj učenika osnovnih škola drastično pada. Analiza podataka Državnog zavoda za statistiku o broju učenika u osnovnim školama 2019./20. u odnosu na broj učenika u 2011./12. pokazuje da su najviše djece izgubili Gračac, Knin, Slunj, Županja, Kutjevo, Petrinja, Ilok, Pleternica, Vrgorac, Drniš, Beli Manastir, Benkovac, Belišće, Slavonski Brod, Otočac, Đakovo, Sinj, Trilj, Novi Marof, Nova Gradiška, Metković, Požega, Vinkovci, piše Večernji.hr.

Smanjenjem broja učenika osnovnih škola desetkovani su Knin koji ih je od 2011. izgubio čak 645 (40 posto), Županja njih 408 (36,6 posto), mali Gračac ostao je bez 203 (46 posto) učenika, Slunj ih je izgubio 149 (36,7 posto). Oko trećinu učenika izgubili su Kutjevo i Ilok, Petrinja je ostala bez 632 (28,8 posto) učenika, Pleternica bez njih 297 (28 posto). U gradove koji su izgubili više od četvrtine učenika ubrajaju se Vrgorac, Drniš, Beli Manastir, Benkovac, Belišće, Slavonski Brod, a Otočac i Đakovo izgubili su četvrtinu učenika, Sinj gotovo četvrtinu, Trilj i Novi Marof nešto manje od četvrtine djece, a Nova Gradiška, Metković više od petine učenika. U Zagrebu ipak rast Od četiri najveća grada samo je Zagreb od 2011. zabilježio rast osnovaca, njih 4906 (8,8 posto), Rijeka ih je izgubila najmanje, njih 153 (1,8 posto), Osijek je izgubio 856 učenika (10,5 posto), a Split 840 (5,9 posto). Unatoč gubitku stotina učenika u nizu gradova, u njima se povećao broj učitelja, a u nekima do čak nekoliko desetaka.

Od ulaska Hrvatske u EU najviše učenika u apsolutnom broju izgubila je Slavonija, a nije puno bolje ni u Lici i Zagori. Unatoč manjku učenika, kaže Jurić, broj škola gotovo je istovjetan. Lani je u osnovnim i srednjim školama bilo 463.801 učenik i 54.036 učitelja i profesora. 

– Kada cijelo desetljeće pada broj djece u školama, jasno je da jednog dana ni etablirani fakulteti više ne mogu popuniti kvote. U ovoj akademskoj godini ostalo je nepopunjeno gotovo 10.000 mjesta. Dok se govori o nužnoj reformi obrazovnog sustava, iz vida kao da se gubi da će se ovoliki gubitak djece reflektirati na smanjenje zaposlenih u obrazovnom sustavu u kojem će u idućih pet godina nestati 5 do 10 posto radnih mjesta. Svaka reforma uz ovoliki gubitak učenika nameće pitanje za koga i kome radimo te reforme. Hrvatska paradigma kao da glasi sačuvati državu, ali ne i narod. Za koga će ta država poslije biti? – pita se Jurić. 

Više pročitajte na portalu Večernji.hr.

 

 

 

 

 

 

foto:ilustracija

/ebrod/