Nakon povratka iz servisa primijetili ste lokvicu ispod vozila. Ili da vam auto sad nekako čudno vuče u jednu stranu. Ili da kočnice ne grizu onako dobro kao ranije. Ili da auto ne vuče kao prije. Ili, zašto ne, da se na suvozačkim vratima nalazi ogrebotina za koju biste ruku dali u vatru da je ranije nije bilo…
 
Dakle, bili ste na servisu i mehaničar je otklonio kvar zbog kojeg ste išli k njemu, ali sad imate novi problem. I zakleli biste se da se to prvi put počelo javljati odmah nakon što ste preuzeli auto… Koliko ste puta čuli ovakvu priču? Ili se, još gore, nešto slično ili isto dogodilo baš i vama? Naravno, niste jedini. Većina vozača s imalo duljim stažom za upravljačem iskusila je sličnu situaciju barem jednom, i dobar dio njih ni do dana današnjeg nije siguran što se doista dogodilo, piše Revija HAK.
 
Do kvara je dakle došlo nakon što se automobil vratio sa servisa, nekad prije (pa i prilikom prve vožnje, tijekom odlaska od mehaničara), a nekad malo kasnije, primjerice dan, dva ili pet dana poslije. Sasvim logično, gotovo svaki vozač će najčešće prvi pomisliti da popravak nije obavljen kako valja. Ili da je majstor nakon popravka koji je možda i izveo kako je trebao jednostavno zaboravio prišarafiti neki dio na njegovo mjesto. 
 
I doista, moguće je da se dogodilo i to, jer kao što znamo, ljudi koji rade ponekad i griješe, i nitko od nas pritom nije imun. No isto tako, sasvim je moguće i da je do novog kvara jednostavno došlo u nesretnom trenutku koji je vlasnika nagnao da pomisli kako se radi o dva uzročno-posljedična događaja iako oni možda uopće nisu međusobno povezani. Dakle, da nemaju baš nikakve veze jedan s drugim.
 
No postoji i treća mogućnost, no ona, međutim, izaziva daleko najviše kontroverzi jer se svako spekuliranje o njoj odvija u ne samo sivoj zoni, nego onoj koja – barem u pričama nekih vozača – ponekad zna gotovo pa završiti u – zoni sumraka. Na primjer, bio sam kod vulkanizera i promijenili su mi sve gume, ali auto točno od tog trenutka više ne reagira na gas kao nekad… Dakle ona mogućnost koja na sve već rečeno – a radi se dakle o vrlo teško dokazivim poveznicama – dodaje i komponentu krajnje subjektivnog dojma. I tu se stvari konačno mogu zapetljati u doista nerazmrsive čvorove sumnji, propitkivanja i neutemeljenih optuživanja.
 
Koliko, dakle, realno ima mogućnosti da nakon servisa automobila nešto pođe po zlu? Postoji li neka grupa problema na vozilima koji se mogu javiti nakon servisa? Mogu li se s promjenom ili popravkom jednog dijela javiti problemi na nekom drugom? Tko god je pokušao istraživati ili razgovarati sa stručnjacima na ovu temu vjerojatno je naišao na iste stavove. Ili konkretnije, nedostatak istih. Odnosno nedostatak volje ili, točnije rečeno, odlučnosti da se o nekim stvarima bez ograda iznesu jasno definirane teze. I to je ujedno i najbolji pokazatelj o koliko se kompliciranom pitanju ovdje radi.
 
Bez obzira na to o kakvim se slučajevima doista radilo, uvijek se postavlja isto pitanje: što se zapravo može napraviti ako ste uvjereni da vam je za neki kvar ili štetu na automobilu uistinu kriv mehaničar, odnosno servisna radionica? Može li se napraviti išta? Može, ali pritom treba imati na umu da će ponekad biti jako teško dokazati da je za neki kvar na automobilu doista bio kriv određeni zahvat mehaničara. U svakom slučaju, pokušajte razgovarati sa serviserom, jer vaše je pravo kao potrošača da uložite žalbu na rad obavljen na vašem automobilu. Učinite to, dakako, odmah čim uočite problem ili barem što je ranije moguće. Više pročitajte OVDJE.

 

Magazin

Ekološka lutkarska predstava "Zagrebačka gora" poslala snažnu poruku: "Evo vama ono što je vaše, k tome razvrstano"

Magazin

Svi za jednog, jedan za sve - moto je bivših učenika Srednje medicinske škole koji su ovog vikenda proslavili 20. godišnicu mature

Magazin

Nemogućnost kućanstva da podmiri svoje energetske potrebe zove se energetsko siromaštvo, u Hrvatskoj je takvih kućanstava gotovo 15 posto