Portal Ebrod.net unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja,
kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

SHVAĆAM
Čak 85% kućanstava u Hrvatskoj posjeduje kuću ili stan u kojem žive
OBJAVLJENO: 27.10.2020 08:38

Čak 85% kućanstava u Hrvatskoj posjeduje kuću ili stan u kojem žive

Nalazimo se znatno iznad prosjeka EU.

Čak 85% kućanstava u Hrvatskoj posjeduje kuću ili stan u kojem žive

 

Prosječna vrijednost neto imovine kućanstava u Hrvatskoj iznosi 107 tisuća eura, a 85 posto kućanstava ima u vlasništvu kuću ili stan u kojoj žive, što je znatno više nego u drugim članicama Europske unije, pokazuje analiza stručnjakinje Instituta za javne financije Marine Kunovac, prenosi portal Moj Posao.
 
Ona u članku "Distribucija imovine kućanstava u Hrvatskoj" iznosi podatke prikupljene u sklopu ankete o financijama i potrošnji kućanstava, koju je Hrvatska narodna banka (HNB) 2017. prvi put provela na uzorku kućanstava u Hrvatskoj i time omogućila detaljne podatke o realnoj i financijskoj imovini, obvezama, dohocima, potrošnji i različitim sociodemografskim karakteristikama kućanstava.
 
Prethodno je nejednakost među kućanstvima u Hrvatskoj analizirana korištenjem isključivo podataka o dohocima. Rezultati analize pokazuju da 98 posto kućanstava posjeduje neku vrstu imovine, realne ili financijske, medijalne vrijednosti 67 tisuća eura. Od ukupne vrijednosti imovine 97 posto je realna, a tri posto financijska.
 
Izražena nejednakost kod financijske imovine
Kada se zbroj svih vrsta imovine umanji za ukupne obveze kućanstava, dobije se ukupna neto imovina kućanstava. Prema rezultatima ankete, medijalna vrijednost neto imovine kućanstava iznosi 61 tisuću, a prosječna 107 tisuća eura. Izrazite su nejednakosti u posjedovanju financijske imovine - samo neka kućanstva posjeduju značajne iznose financijske imovine, dok je medijalna vrijednost financijske imovine kućanstava samo 500 eura, odnosno polovica kućanstava ima manje, a polovica više od toga.
 
Najsiromašnijih pet posto kućanstava gotovo nema imovine, dok šest posto najbogatijih istovremeno posjeduje nekoliko vrsta imovine, poput glavne i dodatne stambene jedinice te oročenih depozita. Realna imovina relativno je široko rasprostranjena među kućanstvima i zamjetno više zastupljena nego u ostalim zemljama EU, s obzirom na to da 85 posto kućanstava posjeduje glavnu stambenu jedinicu odnosno kuću ili stan u kojoj žive.
 
No, dok medijalna vrijednost glavne stambene jedinice u Hrvatskoj iznosi 66 tisuća eura, u EU iznosi 165 tisuća eura, pokazala je analiza. Dodatnu nekretninu u Hrvatskoj posjeduje 23 posto kućanstava, čija medijalna vrijednost iznosi 20 tisuća eura.
 
Najsiromašnije općine u istočnoj Hrvatskoj
Načini stjecanja vlasništva nad glavnom stambenom jedinicom zamjetno variraju. Tako ju je 36 posto kućanstava sagradilo, 34 posto naslijedilo ili dobilo na dar, 28 posto ju je kupilo, a preostalih dva posto je steklo vlasništvo kombinacijom prethodnih opcija. Analiza ukazuje i na značaj lokacije glavne stambene jedinice - u primorju i Zagrebu više od 50 posto kućanstava može se svrstati u 40 posto najimućnijih, dok je u istočnoj Hrvatskoj taj udio manji od 20 posto.
 
Najsiromašnije su općine u istočnoj Hrvatskoj gdje više od 60 posto stanovništva živi u kućanstvima koja su na razini Hrvatske klasificirana među 40 posto kućanstava s najnižom vrijednosti neto imovine. Značajan utjecaj na položaj kućanstva u distribuciji neto imovine imaju i obrazovanje, status na tržištu rada i dob. Kućanstva s obrazovanijim i starijim referentnim osobama, te kućanstva gdje je referentna osoba samozaposlena, imaju veću vjerojatnost da se nalaze među imućnijim kućanstvima.
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Foto:ilustracija
/ebrod/