Ako ste se pitali što se dogodilo s kunama koje smo zamijenili za euro, Hrvatska narodna banka (HNB) prikupila je oko 470 milijuna komada novčanica i sada traži tvrtku koja će ih reciklirati. Plan je stare kune pretvoriti ili u papir ili energiju, čime se osigurava ekološki prihvatljivo zbrinjavanje ovog golemog broja novčanica, piše Dnevnik.hr.
Svaki dan u HNB-u pola milijuna nevažećih novčanica reže se u tisuće neprepoznatljivih komadića, od kojih nastaju briketi - svaki briket sadrži 1000 izrezanih novčanica. Proces izaziva iznenađenje kod građana: “Što je to, nešto reciklirano? Jesu li možda kune? Ajme, 200 tisuća kuna, vrijedi li to sada?” pitao se Petar, dok drugi, poput Josipa, žale što nisu imali više kuna za zamjenu u eure.
HNB je pokrenuo javni natječaj za odabir tvrtke koja će obraditi brikete na ekološki prihvatljiv način - kroz recikliranje ili spaljivanje s uporabom za dobivanje toplinske energije. Vrijednost ovog projekta procjenjuje se na oko 120 tisuća eura, jer je potrebno zbrinuti 470 tona novčanica, objašnjava Tihomir Mavriček, izvršni direktor Sektora za gotov novac HNB-a.
Mnogi građani i dalje gaje emocionalnu povezanost s kunama. “Kune su bile prelijepe, stvarno ljepše od eura,” kaže Ivan, prisjećajući se ljubičaste novčanice od 1000 kuna s likom Ante Starčevića. Neki ih čuvaju iz kolekcionarskih razloga jer im s vremenom raste vrijednost. “Rijetke, kvalitetno očuvane novčanice, poput hiljadarke sa Starčevićem, postaju sve vrjednije,” ističe Željko Pintarić, filatelist i numizmatičar.
Dok se novčanice recikliraju, kovanice se pohranjuju u vojnom hangaru. Građani ih mogu vraćati do kraja 2025., nakon čega će biti prodane kao sekundarna sirovina. Skupljenih 470 milijuna novčanica bit će reciklirano u naredne tri godine, čime završava simbolična transformacija bivše hrvatske valute.