Sb portal - EBROD.net
OBJAVLJENO: 19.04.2018 08:42

Zašto se u zemljama EU i regije isplati proizvoditi voće i povrće, a kod nas ne?

Proizvodnja voća i povrća u Hrvatskoj drastično se smanjuje.

Zašto se u zemljama EU i regije isplati proizvoditi voće i povrće, a kod nas ne?

 

SLAVONSKI BROD- Zašto se u svim državama u EU i našem okruženju isplati proizvoditi voće i povrće, a kod nas ne? Razlozi za pad su mnogobrojni, od pretjeranog uvoza nakon ulaska u EU, do odustajanja od proizvodnje, ali i već spomenutih klimatskih promjena i dr. Ipak, sve to ne može biti opravdanje budući da svi mi porezni obveznici izdvajamo ogromne potpore za poljoprivredu, te su nam prije ulaska u EU tvrdili kako ćemo napredovati jer nam se otvara tržište od preko 500 milijuna stanovnika, a otvorile su se i mogućnosti ulaganja u proizvodnju kroz EU fondove, piše agrobiz


Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović prošli je tjedan u Gudovcu na otvorenju Proljetnog međunarodnog sajma pozvala na sveobuhvatnu agrarnu reformu jer je od osamostaljenja Hrvatske do danas, kako je upozorila, poljoprivredna proizvodnja prepolovljena, iako je u nju uloženo 40 milijardi kuna. Rezultat je to, naglasila je, višegodišnje loše agrarne politike u kojoj se nije znalo što se želi i za koga proizvoditi. Ipak je pohvalila poticajne mjere i zakonske izmjene Ministarstva poljoprivrede, kao i veću dostupnost EU fondova te brži protok novca iz tih fondova.

Na tragu njezine kritike, upućene svim Vladama od osamostaljenja su i nedavno objavljeni podaci Državnog zavod za statistiku za proizvodnju voća i povrća u 2017. godini. Prema njima je jedno od najznačajnijih voćnih vrsta i naš izvozni brend mandarina u usporedbi s 2016., ostvarile najmanju proizvodnju i to za gotovo 33.400 tona. To je ujedno najmanja proizvodnja od 2006. godine, a uzrok smanjenoj proizvodnji su bile loše vremenske prilike (mraz i suša).

Podaci pokazuju da je na godišnjoj razini došlo i do smanjena proizvodnja luka i češnjaka za 7.536 tona, mrkve za 4.549 tona, kupusa bijelog za 2.404 tone, maslina za 2.288 tona, šljiva za 1.214 tona, kruški za 1.172 tone, te cvjetače i brokule za 1. 042 tone. Jabuke su u 2017. u usporedbi s 2016., ostvarile veću proizvodnju i to za 11.789 tona. Povećana je i proizvodnja rajčice, za 10.516 tona, bresaka i nektarina za 2.586 tona, krastavca i kornišona za 2.775 tona, višnji za 943 tone, graška za 840 tona, dinje za 664 tone, salate za 309 tona te oraha za 205 tona.

U Hrvatskoj sve Vlade do sada tvrde kako sektor voća i povrća ima dobru perspektivu i potencijal za ostvarenje rasta i uspješne proizvodnje. Tome u prilog idu i trendovi potrošnje u EU koji su vrlo stabilni, ali i oni na domaćem tržište jer bi ove proizvodnje zbog sve veće domaće potrošnje i turizama trebale imati mogućnosti rasta. Unatoč tome Hrvatska je i dalje veliki uvoznik voća i povrća, a sektor godišnje na uvoz potroši oko 300 milijuna eura, dok je vrijednost domaće proizvodnje oko 155 milijuna eura (bez krumpira, grožđa i maslina).

Na žalost, hrvatska proizvodnja voća i povrća proteklih je godina sve više uvjetovana klimatskim promjenama, pa su oscilacije u količinama iz godine u godinu sve veće. Ništa ili jako slabo se ulaže u navodnjavanje, odvodnju, plastenike, staklenike, nove tehnologije, preciznu poljoprivredi i tko zna koja sve moderna čuda tehnike. Usporedba u odnosu na prije deset godina pokazuje da se proizvodnja voća i povrća i Hrvatskoj drastično smanjuje i da smo u gotovo u svim proizvodnjama lošiji nego što smo bili nekada.

Zašto se u svim državama u EU i našem okruženju isplati proizvoditi voće i povrće, a kod nas ne?

Razlozi za pad su mnogobrojni, od pretjeranog uvoza nakon ulaska u EU, do odustajanja od proizvodnje, ali i već spomenutih klimatskih promjena i dr. Ipak, sve to ne može biti opravdanje budući da svi mi porezni obveznici izdvajamo ogromne potpore za poljoprivredu, te su nam prije ulaska u EU tvrdili kako ćemo napredovati jer nam se otvara tržište od preko 500 milijuna stanovnika, a otvorile su se i mogućnosti ulaganja u proizvodnju kroz EU fondove. Više pročitajte OVDJE




foto:ilustracija

 

Najčitanije
Civil
Volonteri OŠ "Antun Mihanović" na djelu, uvod u zeleni svijet

U okviru projekta Eko eko volonterko.

Volonteri OŠ "Antun Mihanović" na djelu, uvod u zeleni svijet

I ugašeni mobitel je zabranjen na ispitima državne mature

Ako učeniku tijekom ispita zazvoni mobitel, odmah ga se isključuje s polaganje.

I ugašeni mobitel je zabranjen na ispitima državne mature

Učenici Ekonomsko- birothničke škole prezentirali svoje uspjehe i dostignuća

Dan škole započeo s Danom otvorenih vrata i prezentacijama zanimanja i školskih aktivnosti.

Učenici Ekonomsko- birothničke škole prezentirali svoje uspjehe i dostignuća

Učenici četiriju brodskih škola na državnom GLOBE natjecanju u Omišu

OŠ ''Antun Mihanović'', OŠ ''Hugo Badalić'', OŠ ''Đuro Pilar'', Gimnazija ''Matija Mesić''

Učenici četiriju brodskih škola na državnom GLOBE natjecanju u Omišu

Učiteljima uključenim u EU projekte veće plaće

Izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju.

Učiteljima uključenim u EU projekte veće plaće

Papir je ipak glavni: Učenje iz knjiga učinkovitije nego s ekrana

Mladi radije biraju učenje iz digitalnih materijala, no ne postižu najbolje rezultate.

Papir je ipak glavni: Učenje iz knjiga učinkovitije nego s ekrana