Portal Ebrod.net unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja,
kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

SHVAĆAM
Zašto se u zemljama EU i regije isplati proizvoditi voće i povrće, a kod nas ne?
Sb portal - EBROD.net
OBJAVLJENO: 19.04.2018 08:42

Zašto se u zemljama EU i regije isplati proizvoditi voće i povrće, a kod nas ne?

Proizvodnja voća i povrća u Hrvatskoj drastično se smanjuje.

Zašto se u zemljama EU i regije isplati proizvoditi voće i povrće, a kod nas ne?

 

SLAVONSKI BROD- Zašto se u svim državama u EU i našem okruženju isplati proizvoditi voće i povrće, a kod nas ne? Razlozi za pad su mnogobrojni, od pretjeranog uvoza nakon ulaska u EU, do odustajanja od proizvodnje, ali i već spomenutih klimatskih promjena i dr. Ipak, sve to ne može biti opravdanje budući da svi mi porezni obveznici izdvajamo ogromne potpore za poljoprivredu, te su nam prije ulaska u EU tvrdili kako ćemo napredovati jer nam se otvara tržište od preko 500 milijuna stanovnika, a otvorile su se i mogućnosti ulaganja u proizvodnju kroz EU fondove, piše agrobiz


Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović prošli je tjedan u Gudovcu na otvorenju Proljetnog međunarodnog sajma pozvala na sveobuhvatnu agrarnu reformu jer je od osamostaljenja Hrvatske do danas, kako je upozorila, poljoprivredna proizvodnja prepolovljena, iako je u nju uloženo 40 milijardi kuna. Rezultat je to, naglasila je, višegodišnje loše agrarne politike u kojoj se nije znalo što se želi i za koga proizvoditi. Ipak je pohvalila poticajne mjere i zakonske izmjene Ministarstva poljoprivrede, kao i veću dostupnost EU fondova te brži protok novca iz tih fondova.

Na tragu njezine kritike, upućene svim Vladama od osamostaljenja su i nedavno objavljeni podaci Državnog zavod za statistiku za proizvodnju voća i povrća u 2017. godini. Prema njima je jedno od najznačajnijih voćnih vrsta i naš izvozni brend mandarina u usporedbi s 2016., ostvarile najmanju proizvodnju i to za gotovo 33.400 tona. To je ujedno najmanja proizvodnja od 2006. godine, a uzrok smanjenoj proizvodnji su bile loše vremenske prilike (mraz i suša).

Podaci pokazuju da je na godišnjoj razini došlo i do smanjena proizvodnja luka i češnjaka za 7.536 tona, mrkve za 4.549 tona, kupusa bijelog za 2.404 tone, maslina za 2.288 tona, šljiva za 1.214 tona, kruški za 1.172 tone, te cvjetače i brokule za 1. 042 tone. Jabuke su u 2017. u usporedbi s 2016., ostvarile veću proizvodnju i to za 11.789 tona. Povećana je i proizvodnja rajčice, za 10.516 tona, bresaka i nektarina za 2.586 tona, krastavca i kornišona za 2.775 tona, višnji za 943 tone, graška za 840 tona, dinje za 664 tone, salate za 309 tona te oraha za 205 tona.

U Hrvatskoj sve Vlade do sada tvrde kako sektor voća i povrća ima dobru perspektivu i potencijal za ostvarenje rasta i uspješne proizvodnje. Tome u prilog idu i trendovi potrošnje u EU koji su vrlo stabilni, ali i oni na domaćem tržište jer bi ove proizvodnje zbog sve veće domaće potrošnje i turizama trebale imati mogućnosti rasta. Unatoč tome Hrvatska je i dalje veliki uvoznik voća i povrća, a sektor godišnje na uvoz potroši oko 300 milijuna eura, dok je vrijednost domaće proizvodnje oko 155 milijuna eura (bez krumpira, grožđa i maslina).

Na žalost, hrvatska proizvodnja voća i povrća proteklih je godina sve više uvjetovana klimatskim promjenama, pa su oscilacije u količinama iz godine u godinu sve veće. Ništa ili jako slabo se ulaže u navodnjavanje, odvodnju, plastenike, staklenike, nove tehnologije, preciznu poljoprivredi i tko zna koja sve moderna čuda tehnike. Usporedba u odnosu na prije deset godina pokazuje da se proizvodnja voća i povrća i Hrvatskoj drastično smanjuje i da smo u gotovo u svim proizvodnjama lošiji nego što smo bili nekada.

Zašto se u svim državama u EU i našem okruženju isplati proizvoditi voće i povrće, a kod nas ne?

Razlozi za pad su mnogobrojni, od pretjeranog uvoza nakon ulaska u EU, do odustajanja od proizvodnje, ali i već spomenutih klimatskih promjena i dr. Ipak, sve to ne može biti opravdanje budući da svi mi porezni obveznici izdvajamo ogromne potpore za poljoprivredu, te su nam prije ulaska u EU tvrdili kako ćemo napredovati jer nam se otvara tržište od preko 500 milijuna stanovnika, a otvorile su se i mogućnosti ulaganja u proizvodnju kroz EU fondove. Više pročitajte OVDJE




foto:ilustracija

 

Najčitanije
Civil
Tehnička škola postaje regionalni centar kompetentnosti, a Srednja škola Matija Antun Reljković bit će mentor ostalim centrima, jer oni su svoju izvrsnost već potvrdili

Dobit će novu opremu, nove smještajne kapacitete za učenike i učitelje, više konkretne prakse za učenike...

Tehnička škola postaje regionalni centar kompetentnosti, a Srednja škola Matija Antun Reljković bit će mentor ostalim centrima, jer oni su svoju izvrsnost već potvrdili

Nema natjecanja u Hrvatskoj na kojem nas, u najboljem svjetlu, nisu predstavili učenici brodske Glazbene škole, sve je to trud, rad i zalaganje

Škola je ove godine sudjelovala na 12 natjecanja, u osam disciplina.

Nema natjecanja u Hrvatskoj na kojem nas, u najboljem svjetlu, nisu predstavili učenici brodske Glazbene škole, sve je to trud, rad i zalaganje

Završne svjedodžbe primili su učenici Industrijsko- obrtničke škole

Školuju učenike koji su potrebni našem gospodarstvu.

Završne svjedodžbe primili su učenici Industrijsko- obrtničke škole

Gimnazijalci se oprostili s generacijom učenika na koju mogu biti ponosni,  danas nagrađeni najbolji

Najuspješniji je Borna Šimić , koji je sudjelovao na 5 državnih natjecanja ove godine i nekoliko međunarodnih.

Gimnazijalci se oprostili s generacijom učenika na koju mogu biti ponosni, danas nagrađeni najbolji

Kakav razred, od 26 elektrotehničara, čak njih 15 su odlikaši, to se moralo proslaviti uz pečenku

Učenici 2. D razreda Tehničke škole Slavonski Brod.

Kakav razred, od 26 elektrotehničara, čak njih 15 su odlikaši, to se moralo proslaviti uz pečenku

Uvijek je lijepo pomoći i čuti kada ti netko kaže hvala, i nasmiješi se, kazali su danas medicinari uključeni u projekt "Volonteri iz školskih klupa"

Srednja medicinska škola Slavonski Brod i Dječji centar „Logos“ iz Slavonskog Broda partneri su u provedbi projekta.

Uvijek je lijepo pomoći i čuti kada ti netko kaže hvala, i nasmiješi se, kazali su danas medicinari uključeni u projekt "Volonteri iz školskih klupa"