Portal Ebrod.net unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja,
kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

SHVAĆAM
Umjesto popisa stanovništva država uvodi registar u kojem će stalno znati tko s kim živi, tko gdje radi, a tko u stanu ima WC s kotlićem
OBJAVLJENO: 04.09.2019 22:02

Umjesto popisa stanovništva država uvodi registar u kojem će stalno znati tko s kim živi, tko gdje radi, a tko u stanu ima WC s kotlićem

Svake godine ažurirati broj stanovništva i struktura kućanstava putem takozvanih centralnih registara stanovništva i registara zgrada, kuća i stanova.

Umjesto popisa stanovništva država uvodi registar u kojem će stalno znati tko s kim živi, tko gdje radi, a tko u stanu ima WC s kotlićem

 

Popis stanovništva koji će se provoditi od 1. travnja do 7. svibnja 2021. vjerojatno će biti zadnji popis koji će se provoditi “na terenu” putem anketa, kazala nam je za Jutaranj.hr Lidija Brković, ravnateljica Državnog zavoda za statistiku. Nakon toga će se, kazala nam je, svake godine ažurirati broj stanovništva i struktura kućanstava putem takozvanih centralnih registara stanovništva i registara zgrada, kuća i stanova.
To je dijelom posljedica toga što smjernice i preporuke Eurostata, krovnog statističkog tijela Europske unije, preporučuju da zemlje članice stvore preduvjete da nakon Popisa 2021. dostavljaju ključne demografske popisne podatke Eurostatu na godišnjoj razini. Ravnateljica DZS-a smatra kako su zbog toga Administrativni registar stanovništva i Administrativni registar zgrada i stanova više nego nužni za takvu godišnju dostavu podataka o broju i strukturi stanovništva i kućanstava u Hrvatskoj.

“U tom procesu je prijeko potrebno napraviti pravni okvir te koristiti službene klasifikacije i jedinstven šifrarnik, kao i ažurirati sve nastale promjene na dnevnoj bazi. Ako se administrativni registri ne uspostave u dogledno vrijeme, DZS će imati puno izazova da bismo dostavili Eurostatu sveobuhvatne i pouzdane propisne podatke u godišnjoj periodici”, rekla je Lidija Brković.

Za uspostavu administrativnih registara se zalaže i većina demografa s kojima smo pričali, a Ivan Čipin, izvanredni profesor na Katedri za demografiju Ekonomskog fakulteta, ističe kako u Hrvatskoj pri Ministarstvu unutarnjih poslova i drugim tijelima državne i lokalne vlasti već dijelom postoje takvi registri.

“Sada se radi o tome da svi oni počnu na dnevnoj bazi ažurirati svoje podatke i dostavljati ih MUP-u ili nekom drugom državnom centralnom tijelu. To će iziskivati dodatni napor i zakonsku obvezu svih uključenih tijela da ažuriraju svoje popise. Potom je jednako važno da Državni zavod za statistiku ima pristup tim registrima i da dnevno može uzimati te podatke u statističke svrhe. Do sada je DZS dobivao podatke iz tih registara neposredno prije provođenja popisa stanovništva, kako bi mogao što efikasnije izvršiti popis, a ubuduće bi te podatke, ali ažurne, morao imao svaki dan na uvid. Kada je u pitanju popis stanovništva centralno tijelo bi mogao biti MUP ili Ministarstvo uprave, glavni identifikacijski broj mogao bi biti OIB, a za registar zgrada i stanova bili zaduženi Ministarstvo graditeljstva i Državna geodetska uprava”, rekao nam je Čipin. Više pročitajte OVDJE.

 

 

FOTO: ILUSTRACIJA

/EBROD/

Najčitanije