Sb portal - EBROD.net
OBJAVLJENO: 29.09.2016 12:17

Šišmiši na prirodan način reguliralju brojne noćne kukce, na našoj županiji tri su vrste koje treba svakako izdvojiti

Na završnoj konferenciji predstavljeni su rezultati projekta Savski šišmiši.

Šišmiši na prirodan način reguliralju brojne noćne kukce, na našoj županiji tri su vrste koje treba svakako izdvojiti

 

SLAVONSKI BROD- Na završnoj konferenciji predstavljeni su rezultati projekta Savski šišmiši. Projekt Savski šišmiši financiraju međunarodna zaklada EuroNatur, zaklada Michael Otto Stiftung i dobrotvorna zaklada Aage V. Jensen. Vrijednost projekta je 5800 €, nositelj Javna ustanova Natura Slavonica, a partneri Javne ustanove u projektu su Zajednica tehničke kulture Brodsko-posavske županije, Muzej Brodskog Posavlja, Hrvatsko šumarsko društvo – ogranci Slavonski Brod i Nova Gradiška i Brodska ekološka udruga Zemlja – BEUZ.


U sklopu projekta izvršeno je istraživanje vrsta šišmiša prisutnih na teritoriju Županije uz rijeku Savu, podizanje svijesti javnosti o važnosti šišmiša i poboljšanje šumskih staništa za život šišmiša postavljanjem umjetnih kućica za šišmiše. U Hrvatskoj postoji 35 vrsta šišmiša i sve su zakonom strogo zaštićene. Zakonska zaštita nije dovoljna pa je potrebno uložiti veće napore u njihovu zaštitu u što se treba uključiti i što veći broj ljudi što je i glavni cilj ovoga projekta.


Na završnoj konferenciji rezultate istraživanje šišmiš
a na zaštićenim područjima u Brodsko-posavskoj županiji je predstavila biologinja Mirna Mazija koja je istraživanja i izvršila. Za istraživanje su korištene dvije metode: hvatanje šišmiša mrežama te metoda snimanja i analize ultrazvučnog glasanja šišmiša temeljem kojih se također može utvrditi vrsta šišmiša. Istraživanjima u četiri zaštićena područja Brodsko-posavske županije (Jelas polje, Prašnik, Gajna i Bara Dvorina) zabilježeno je čak 11 vrsta šišmiša. Važno je među njima posebno izdvojiti tri vrste jer su značajni nalazi za Hrvatsku, a važne su i na europskoj razini (tzv. Natura 2000 vrste). To su vrste širokouhi mračnjak (Barbastella barbastellus) i velikouhi šišmiš (Myotis bechsteinii) koje su karakteristične šumske vrste vezane uz stare šumske sastojine te veliki potkovnjak (Rhinolophus ferrumequinum) koji skloništa nalazi uglavnom u špiljama, a velike otvorene livade poput Bare Dvorine koristi kao prostor na kojem se hrani. Sve zabilježene vrste šišmiša zaslužuju pažnju, a njihove populacije je potrebno očuvati kako bi ovi noćni letači na prirodan način regulirali brojne noćne kukce.


Ravnatelj Javne ustanove Josip Bodrožić-Džakić još je jednom zahvalio partnerima na uspješno provedenom projektu te školama koje su u njemu sudjelovale: OŠ Ivan Meštrović Vrpolje (voditelj radionice izrade kućica za šišmiše Milan Rendulić), OŠ Ivan Mažuranić Sibinj PŠ Slobodnica (voditeljica radionice Sunčica Dolovčak) i OŠ Vladimir Nazor Slavonski Brod (voditeljice radionice Nataša Stanković i Sanja Žutinić).

 

    

 

 

 

/ebrod/

Najčitanije
Lifestyle
Kontolori HZZO-a u lovu na lažna bolovanja

Ove godine otkriveno znatno više lažnih bolovanja.

Kontolori HZZO-a u lovu na lažna bolovanja

Antibiotike lani uzimalo 36 posto hrvatskih građana

Mnogo ljudi smatra da antibiotici ubijaju viruse, iako je poznato da oni djeluju samo kod bakterijskih infekcija.

Antibiotike lani uzimalo 36 posto hrvatskih građana

SUPER SHOPPING UTORAK 14.11. U CITY COLOSSEUMU

Popusti super shopping utorka 14.11. u City Colosseumu.

SUPER SHOPPING UTORAK 14.11. U CITY COLOSSEUMU

Novi zakon o zdravstvenoj zaštiti: Liječnici primarne su zadovoljni, bolnički ne

“Novi zakon ni na koji način ne rješava nekoliko gorućih problema".

Novi zakon o zdravstvenoj zaštiti: Liječnici primarne su zadovoljni, bolnički ne

Novi zakon o zdravstvenoj zaštiti neće dovesti do privatizacije primarne zaštite

Micanje fokusa javnosti s pravog problema - kaosa i dugova u bolničkom sustavu.

Novi zakon o zdravstvenoj zaštiti neće dovesti do privatizacije primarne zaštite

 Hrvati su samo lani u bolnicama proveli 1,2 milijuna dana bez ikakvog razloga

U prosjeku je oko 20 posto svih dana boravka u bolnici potpuno bespotrebno.

Hrvati su samo lani u bolnicama proveli 1,2 milijuna dana bez ikakvog razloga