Portal Ebrod.net unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja,
kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

SHVAĆAM
Radne migracije: Evo koliko Hrvata godišnje odlazi u Njemačku, a koliko u Austriju
OBJAVLJENO: 09.03.2018 08:23

Radne migracije: Evo koliko Hrvata godišnje odlazi u Njemačku, a koliko u Austriju

Njemačka i dalje ostaje obećana zemlja.

Radne migracije: Evo koliko Hrvata godišnje odlazi u Njemačku, a koliko u Austriju

 

SLAVONSKI BROD- Zahvaljujući slobodi kretanja radnika, Hrvatska je u pet godina članstva u EU izgubila stanovnika koji svojim brojem premašuje broj žitelja drugog po veličini grada u zemlji – Splita, piše vecernji.hr Ništa ne pokazuje da će se odljev smanjivati, posebno iz Slavonije i kontinentalnih dijelova zemlje. Njemačka s više od milijun trenutačno slobodnih radnih mjesta i dalje ostaje obećana zemlja, a strah da bi ih moglo preplaviti 150 tisuća Hrvata potaknuo je austrijske vlasti da zadrže zabranu rada bez radnih dozvola još dvije godine.

Slovenci prate Austriju
Za naše su građane 22 države članice EU otvorile svoje tržište rada, što je mnogima najveći dobitak od članstva u EU i veliki socijalni amortizer jer bi danas umjesto 190.000 imali 400 tisuća nezaposlenih i ogromne tenzije. Mlađi naraštaji migranata rado odlaze u Irsku, a za pojedine profesije na cijeni su i skandinavske zemlje. No Njemačka je i dalje lider, tamo godišnje pristiže oko 60 tisuća ljudi s hrvatskom putovnicom, ali njemačke vlasti naglašavaju da je mnogima adresa prethodnog boravka bila u Srbiji ili Bosni i Hercegovini. Radne su dozvole zasad potrebne u Austriji, Sloveniji, Nizozemskoj i Velikoj Britaniji no i njihova su tržišta otvorena za mnoge deficitarne profesije. Nizozemska se zasad nije izjašnjavala po tom pitanju. Od Slovenije se očekuje da će pratiti Austriju, dok bi se Velika Britanija mogla pozvati na dosadašnju praksu da na sve nove članice EU primjenjuje maksimalnu zabranu rada od sedam godina. Za Britance je to danas više političko nego ekonomsko pitanje jer bi Velika Britanija trebala napustiti EU tri mjeseca prije nego što hrvatskim radnicima nastupi razdoblje slobodnog zapošljavanja.

Na burzi dobiju 900 eura
Austrijski zavod za zapošljavanje otkriva da je lani u Austriji radilo oko 28.000 Hrvata, no isto tako na tamošnjoj je burzi bilo 4800 nezaposlenih hrvatskih građana koji su dospjeli na burzu nakon što su ostali bez posla. I uza zabrane godišnje se u Austriji zaposli oko četiri tisuće Hrvata iz 60 deficitarnih zanimanja. Postojeći broj nezaposlenih hrvatskih državljana sugerira da se hrvatski građani često zapošljavaju na kratkotrajnim sezonskim poslovima ili sele s jednog mjesta na drugo te rado koriste naknade za nezaposlene koje su u toj zemlji znatno iznad hrvatskih naknada. Nakon što ostanu bez posla, nezaposleni u Austriji primaju naknadu u visini 55 posto svoje plaće, u prosjeku oko 900 eura. U Sloveniji nitko ne može dobiti manje od 350 niti više od 892 eura na mjesec, a razdoblje primanja naknade ovisi o prethodnom stažu. Prosječna hrvatska naknada za nezaposlene je oko 2300 kuna, a u prvih 11 mjeseci prošle godine na hrvatski Zavod za zapošljavanje prijavilo se nešto više od tisuću radnika koji su ostali bez posla u nekoj od država članica EU te Švicarskoj i Norveškoj.



foto:ilustracija


 

Najčitanije
Civil
Naši članovi boćarskog kluba uspješni na turniru, sjetili su se i svoga najboljeg igrača, preminulog Danijela Vuića

U subotu, 8. prosinca, sudjelovali na turniru u Velikoj Gorici.

Naši članovi boćarskog kluba uspješni na turniru, sjetili su se i svoga najboljeg igrača, preminulog Danijela Vuića

Sedmero brodskih učenika sedmih i osmih razreda u Estoniji, predstavljali nacionalnu kuhinju kroz kemiju, i to se može

OŠ Hugo Badalić započela je s ostvarivanjem svog novog projekta iz programa Erasmus +.

Sedmero brodskih učenika sedmih i osmih razreda u Estoniji, predstavljali nacionalnu kuhinju kroz kemiju, i to se može

Što oči vide, to ruke naprave, učenici 2.B razreda prije dva mjeseca zadali su si ciljeve, danas imaju proizvode u rukama

Imaju svoje presadnice, začin i čaj, sve u sklopu projektne, problemske i istraživačke nastave u svojoj školi.

Što oči vide, to ruke naprave, učenici 2.B razreda prije dva mjeseca zadali su si ciljeve, danas imaju proizvode u rukama

Učenici Ekonomsko-birotehničke škole praksu su odradili u Poljskoj

U sklopu Erasmus+ projekta mobilnosti Nauči. Primijeni. Koristi!

Učenici Ekonomsko-birotehničke škole praksu su odradili u Poljskoj

48 brodskih srednjoškolaca stručnu će praksu odraditi u poduzećima i školama u Austriji, Španjolskoj i Sloveniji

Erasmus+ Kompas za inovativnosti i nove vještine.

48 brodskih srednjoškolaca stručnu će praksu odraditi u poduzećima i školama u Austriji, Španjolskoj i Sloveniji

Brodske srednjoškolke s uspjehom su otpočele novu školsku godinu, pregršt priznanja učenicama glazbe

Na održanom natjecanju povijesti glazbe u Bjelovaru.

Brodske srednjoškolke s uspjehom su otpočele novu školsku godinu, pregršt priznanja učenicama glazbe