Sb portal - EBROD.net
OBJAVLJENO: 11.02.2018 12:01

Prirodne nepogode: Prvi smo u EU po štetama, zadnji po osiguranjima

"Po strukturi šteta, najveći broj ih je nastao u poljoprivredi".

Prirodne nepogode: Prvi smo u EU po štetama, zadnji po osiguranjima

 

SLAVONSKI BROD- Hrvatska je prva u Europi po udjelu ekonomskih gubitaka izazvanih prirodnim nepogodama u BDP-u, a uz to je zadnja po osiguranjima dobara, što te štete čini još skupljima.

Po podacima Europske agencije za zaštitu okoliša (EEA), koji se temelje na izvorima NatCatServicea iz Münchena, Hrvatska je vodeća među 33 zemlje Europe po štetama koje su za razdoblje 1980.-2015. u Hrvatskoj iznosile prosječno 0,2 posto BDP-a godišnje, javlja jutarnji.hr odnosno dvostruko više od europskog prosjeka.

No, o tome se u hrvatskoj javnosti malo zna, a još manje ima cjelovitih tumačenja šteta čiji iznos, primjerice, u dvije zadnje godine dvostruko nadmašuje cjelogodišnja izdvajanja za kulturu.

U zemljama članicama EEA u razdoblju od 1980. do 2015. vremenski i klimatski ekstremi činili su 92 posto ukupnog broja prijavljenih katastrofa i oko 83 posto ukupnih gubitaka.

Za to vrijeme gospodarski gubici od svih prirodnih katastrofa u zemljama članicama EEA iznosili su 520 milijardi eura, a osigurani gubici oko 154 milijarde eura.

Evidentirano je 89.000 smrtnih slučajeva, kojih je većina uzrokovana toplinskim valovima, a najviše pod utjecajem toplinskog vala iz 2003., kada je prijavljeno oko 70.000 smrtnih slučajeva iznad prosjeka smrtnosti, kaže se.

Oko tri posto katastrofa, od kojih su neke istodobno utjecale na više zemalja, uzrokovalo je oko 70 posto ukupnih gubitka, dok je oko tri četvrtine registriranih nepogoda uzrokovalo samo 0,5 posto ukupnih gubitaka.

Većina nije upućena
Po podacima o prijavljenim štetama u Hrvatskoj, dostupnim na stranicama Ministarstva financija (MF), njihov broj i udio u BDP-u mijenja se iz godine u godinu, te iznosi između 0,1 posto u 2013. godini do čak 1,4 posto BDP-a u 2014. godini. Godine 2015. štete su iznosile 0,6 posto, a 2016. godine 0,44 posto hrvatskog BDP-a.

O kolikim iznosima za nacionalnu ekonomiju se radi, vidi se kad se ti podaci usporede s izdvajanje za kulturu, koja su tijekom 2015. iznosila 938.561.200 kuna, odnosno 0,28 BDP-a. Izdvajanja za kulturu u 2016. iznosila su 0,26 posto BDP-a, dakle za te dvije godine prosječno polovicu iznosa prijavljenih izravnih ekonomskih šteta!

Sumarni podatak da Hrvatska ima najveći udio šteta u BDP-u, pojavio se u dokumentima u okviru pripreme Strategije prilagodbe klimatskim promjenama, ali za njihovo tumačenje bilo je teško naći sugovornika.

Na upite DUZS-u, Hrvatskim vodama, bivšem ministru okoliša i jednom članu Zelene akcije, stigli su odgovori da nisu čuli za taj podatak. Slične odgovore dobili smo s nekih katedri za ekonomiju okoliša u Hrvatskoj.

Na konferenciji o javnim politikama u smanjenju rizika kriza i katastrofa, održanoj u Zagrebu krajem studenoga 2017., novinar Hine je to pitanje postavio sudionicima u okviru diskusije, ali ondje nitko nije bio upućen u podatke. Više pročitajte OVDJE





foto:ilustracija

Najčitanije
Civil
Volonteri OŠ "Antun Mihanović" na djelu, uvod u zeleni svijet

U okviru projekta Eko eko volonterko.

Volonteri OŠ "Antun Mihanović" na djelu, uvod u zeleni svijet

I ugašeni mobitel je zabranjen na ispitima državne mature

Ako učeniku tijekom ispita zazvoni mobitel, odmah ga se isključuje s polaganje.

I ugašeni mobitel je zabranjen na ispitima državne mature

Učenici Ekonomsko- birothničke škole prezentirali svoje uspjehe i dostignuća

Dan škole započeo s Danom otvorenih vrata i prezentacijama zanimanja i školskih aktivnosti.

Učenici Ekonomsko- birothničke škole prezentirali svoje uspjehe i dostignuća

Učenici četiriju brodskih škola na državnom GLOBE natjecanju u Omišu

OŠ ''Antun Mihanović'', OŠ ''Hugo Badalić'', OŠ ''Đuro Pilar'', Gimnazija ''Matija Mesić''

Učenici četiriju brodskih škola na državnom GLOBE natjecanju u Omišu

Učiteljima uključenim u EU projekte veće plaće

Izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju.

Učiteljima uključenim u EU projekte veće plaće

Papir je ipak glavni: Učenje iz knjiga učinkovitije nego s ekrana

Mladi radije biraju učenje iz digitalnih materijala, no ne postižu najbolje rezultate.

Papir je ipak glavni: Učenje iz knjiga učinkovitije nego s ekrana