Sb portal - EBROD.net
OBJAVLJENO: 10.01.2017 09:36

Pojeftinjuju autoškole? Evo što na to kažu stručnjaci

Vlada je na sjednici prošloga tjedna u cilju administrativnog rasterećenja gospodarstva i radi poštivanja europskih pravila o tržišnom natjecanju najavila liberalizaciju otvaranja i poslovanja autoškola.

Pojeftinjuju autoškole? Evo što na to kažu stručnjaci

 

Najavljena mogućnost ukidanja minimalne cijene nastavnog sata u autoškolama i formiranje cijena prema tržišnom modelu podijelilo je stručnjake, pa jedni smatraju da to neće dovesti do pada kvalitete usluga autoškola, dok drugi očekuju suprotno.

Od 2009. godine Pravilnikom o jedinstvenim minimalnim izračunskim elementima vrijednosti nastavnog sata u autoškoli određeno je kako jedinstveni minimalni izračunski element nastavnog sata za, primjerice, B kategoriju iznosi 115 kuna, piše Direktno.hr

U to su uračunati troškovi rada, trošak vozila te zajednički troškovi koje imaju autoškole za sve kategorije vozila, primjerice, amortizacija, zakup...

Autoškole sada ne smiju odrediti cijenu usluge ispod te minimalne, čime se nastojao zaštititi određeni kvalitativni minimum usluge, dok s druge strane jedna od direktiva Europske unije nalaže formiranje cijena po tržišnom modelu.

Vlada najavila liberalizaciju

Vlada je na sjednici prošloga tjedna u cilju administrativnog rasterećenja gospodarstva i radi poštivanja europskih pravila o tržišnom natjecanju najavila liberalizaciju otvaranja i poslovanja autoškola, kojih je, prema podacima HAK-a, sada registrirano više od 350.

Izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koje Vlada planira u prvom tromjesečju ove godine, autoškole će se osnivati po tržišnim uvjetima, a planira se i ukidanje fiksne tarife nastavnog sata.

Rukovoditelj Sektora za vozače Hrvatskog autokluba (HAK) Sinan Alispahić smatra da primjena Direktive EU o uslugama na tržištu, dakle uvođenje tržišnog modela, ne bi dovela do pada kvalitete usluga autoškola, ali bi moglo doći do različitih cijena u autoškolama.

"Uvođenje tržišnog modela, bez obveznih propisanih jedinstvenih minimalnih izračunskih vrijednosti elemenata nastavnog sata u autoškoli, u početku bi moglo dovesti do različitih cijena osposobljavanja kandidata za vozače u autoškolama. I sada postoje razlike u ukupnoj cijeni", ističe Alispahić.

Smatra da bi ukidanjem tih minimalnih izračunskih elemenata moglo doći do različitih cijena u pojedinim gradovima i područjima, no kaže i da to neće dovesti do pada kvalitete usluga koje trenutno pružaju autoškole.

"Sadašnji model osposobljavanja je održiv, a postoje i drugi instrumenti koji omogućuju zaštitu dostignute kvalitete rada", kazao je Alispahić.

Objašnjava kako je od 1991. djelatnost osposobljavanja kandidata za vozače zakonom stavljena na tržište te da se zasnivala na slobodnim tržišnim načelima.

"Uvjeti rada i otvaranja autoškola temeljili su se na primjeni vrlo liberalnih propisa, bez posebnih uvjeta i standarda. Autoškole su imale vrlo različite prostorne, kadrovske, materijalne i druge uvjete rada sa stalnim brojem porasta novih autoškola. Suprotno tada važećim tržišnim načelima, nelojalna konkurencija, rad na crno, neplaćanje poreza, niska cijena rada i nedovoljna stručnost kadrova te niska kvaliteta osposobljavanja kandidata za vozače dovela je do borbe za golu egzistenciju, s konkretnim posljedicama u povećanju broja poginulih na cestama, a osobito mladih vozača, nezakonitog rada i pogoršanjem sigurnosti cestovnog prometa", objašnjava Alispahić.

U takvim je uvjetima, kaže, bilo potrebno utvrditi nove uvjete i standarde osposobljavanja kandidata za vozače i rada autoškola, a kako bi se poboljšala kvaliteta rada i osposobljavanja kandidata za vozače te smanjio broj poginulih na cestama.

Tako su zakonom od 2004. uvedeni novi kriteriji i standardi u djelatnost osposobljavanja kandidata za vozače, što je omogućilo da se ta djelatnost obavlja u općem interesu, s minimalnim utvrđenim standardima na značajno kvalitetniji način, a što je rezultiralo poboljšanjem kvalitete osposobljenosti novih vozača, smanjenjem broja poginulih na cestama i poboljšanjem sigurnosti cestovnog prometa.

"U zadnjih 10 do 12 godina uspostavljen je sustav koji je pridonio uvođenju reda u djelatnost osposobljavanja kandidata za vozače, uspostavi kvalitetnijih standarda i načina rada autoškola, poboljšanju kvalitete osposobljenosti novih, odnosno mladih vozača, a što pokazuju i statistički podaci", kaže Alispahić.

Navodi da se u zadnjih 10 godina smanjuje broj prometnih nesreća koje su skrivili mladi vozači. Primjerice, 2007. mladi vozači skrivili su 12.297 prometnih nesreća, a 2015. godine 2.967. U prometnim nesrećama 2007. poginulo je 137 osoba, a 2015. godine 45 osoba.

To, smatra Alispahić, upućuje na zaključak kako je postojeći model osposobljavanja kandidata za vozače dobar i da doprinosi rezultatima poboljšanja sigurnosti prometa na cestama. Cijeli tekst pročitajte OVDJE.

 

 

 

IZVOR: direktno.hr

Najčitanije
Vijesti
Među dvadeset najboljih maturanata u Hrvatskoj i dvojica naših Oskarovaca, Ivan Tečer i Igor Kladarić

Dvojici gimanzijalaca priznanja Ministarstva znanosti i obrazovanja i nagrade u novčaom iznosi 2,500 kuna za ostvareni izniman uspjeh na državnoj maturi u školskoj godini 2016./2017.

Među dvadeset najboljih maturanata u Hrvatskoj i dvojica naših Oskarovaca, Ivan Tečer i Igor Kladarić

Godišnji odmori su započeli,  gužve na graničnim prijelazima neizbježne

Na graničnom prijelazu u SlavonSkom Brodu danas se u prosjeku čekalo 40 minuta.

Godišnji odmori su započeli, gužve na graničnim prijelazima neizbježne

Momak se ženi kad kuća može, djevojka se udaje kad sreća dođe

Darivanje medenjaka, stari je običaj u Velikoj Kopanici.

Momak se ženi kad kuća može, djevojka se udaje kad sreća dođe

Najviše djece rodilo se u općinama Sibinj, Oriovac i Garčin

Državni zavod za statistiku obradio je podatke za 2016. godinu.

Najviše djece rodilo se u općinama Sibinj, Oriovac i Garčin

Hrvatski državljani u 2016. najviše su odlazili u Njemačku, BiH, Austriju, Irsku i Srbiju

EGZODUS Koliko je Hrvata napustilo domovinu u 2016. i gdje su otišli

Hrvatski državljani u 2016. najviše su odlazili u Njemačku, BiH, Austriju, Irsku i Srbiju

Slijedi li štrajk u školama, na fakultetima i u bolnicama?

Hoće li osnovica plaće za kolovoz za državne službe biti veća od one za javne?

Slijedi li štrajk u školama, na fakultetima i u bolnicama?