Sb portal - EBROD.net
OBJAVLJENO: 12.12.2017 08:49

Na dnu ljestvice: Bogate zemlje EU bore se za klinička ispitivanja lijekova, mi ih izbjegavamo

U Hrvatskoj je stanje nepromijenjeno usprkos benefitima.

Na dnu ljestvice: Bogate zemlje EU bore se za klinička ispitivanja lijekova, mi ih izbjegavamo

 

SLAVONSKI BROD- Jesu li se neki bolesnici kojima se humanitarnim akcijama prikuplja novac za liječenje u inozemstvu mogli liječiti u Hrvatskoj? Vjerojatno da, kad bi se kod nas provodilo više kliničkih ispitivanja lijekova. S 50-ak takvih ispitivanja godišnje, na dnu smo europske ljestvice,piše vecernji.hr

Prednjače bogate zemlje poput Danske koja ima 18 kliničkih ispitivanja na 100.000 stanovnika, Belgija ima 12, Švicarska 11... Hrvatska je pri dnu sa dva ispitivanja, podaci su iz rujna 2014. godine, a iza nje samo su Portugal, Poljska i Rumunjska. S time da je Poljska u zadnje dvije godine znatno uzletjela pa se danas u njoj 30% lijekova za liječenje zloćudnih bolesti osigurava iz kliničkih ispitivanja. Mađarska i Estonija također su u uzlaznoj putanji.

Regrutacija pacijenata

U Hrvatskoj je stanje nepromijenjeno usprkos benefitima. Najmodernije terapije i postupci u kliničkim su ispitivanjima za bolesnike besplatni i bez čekanja, liječnici koji sudjeluju u njima imaju pristup najmodernijim informacijama i tehnologijama, bolnice koje ih provode bilježe manju stopu smrtnosti te imaju značajnu financijsku korist. Primjerice, u Belgiji kliničkim ispitivanjima uprihođuju 13% budžeta u svim bolnicama. Kliničke studije predstavljaju izravne inozemne investicije; doprinoseći proračunu kroz poreze i davanja, osiguravaju radna mjesta za visokoobrazovane kadrove i preveniraju odljev mozgova. Između 50 i 70 ispitivanja godišnje, Hrvatskoj donosi između 20 i 30 milijuna eura.

Da dođe do europskog prosjeka, trebala bi triput povećati broj kliničkih istraživanja. Interesa inovativne farmaceutske industrije ima jer Hrvatska ima dobro uređen zdravstveni sustav, što je odlika bivših socijalističkih zemalja, s vrlo obrazovanim i stručnim liječnicima, što omogućuje dobru “regrutaciju” pacijenata za klinička ispitivanja. Liječnicima u istočnijim regijama pa i našoj se čak i posebno plaća rad na kliničkom ispitivanju, za razliku od modela na zapadu gdje liječnici ne zarađuju od njih već im je to dio posla koji bolnici nosi prihod. No, kliničkih je ispitivanja malo, a razlozi su nepoticajna regulatorna, zakonska i fiskalna okolina. Nedostaje jasnih politika i strategija, proces ugovaranja je spor i kompliciran, a ni porezni sustav, koji pojede pola tzv. dodatne zarade koju liječnik dobije, nije motivirajući. Više pročitajte OVDJE








foto:ilustracija

 

Najčitanije
Civil
EU traži jedinstven kalendar cijepljenja za sve zemlje članice: ‘Pretjerano kljukanje antibioticima i necijepljenje mogli bi povećati smrtnost djece’

Od 2008. do 2015. u Europi je bilo 215 tisuća slučajeva bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem, ne računajući gripu.

EU traži jedinstven kalendar cijepljenja za sve zemlje članice: ‘Pretjerano kljukanje antibioticima i necijepljenje mogli bi povećati smrtnost djece’

Zašto se u zemljama EU i regije isplati proizvoditi voće i povrće, a kod nas ne?

Proizvodnja voća i povrća u Hrvatskoj drastično se smanjuje.

Zašto se u zemljama EU i regije isplati proizvoditi voće i povrće, a kod nas ne?

Najveći njemački poslodavac direktno pozvao Hrvate: 'Tražimo i nekvalificirane radnike, nudimo i jeftin smještaj, evo kolika je plaća'

Osim plaće nude i jeftin smještaj.

Najveći njemački poslodavac direktno pozvao Hrvate: 'Tražimo i nekvalificirane radnike, nudimo i jeftin smještaj, evo kolika je plaća'

Hoćemo li uskoro imati nove osobne iskaznice ? Stare bi prestale važiti u roku od 5 godina, a nove bi morale imati nekoliko sasvim novih karakteristika

Prijedlog Europske komisije.

Hoćemo li uskoro imati nove osobne iskaznice ? Stare bi prestale važiti u roku od 5 godina, a nove bi morale imati nekoliko sasvim novih karakteristika

Marko Jurić od malena se zanimao za strojeve, bušilice, danas je učenik, nada se, skoro student, a nakon toga: Samo je nebo granica

Marko Jurić iz Sibinja, učenik je 4. razreda Tehničke škole koji je prije nekoliko dana na održanom državnom natjecanju u Slavonskom Brodu, podijelio drugo mjesto u diciplini CNC- glodanje.

Marko Jurić od malena se zanimao za strojeve, bušilice, danas je učenik, nada se, skoro student, a nakon toga: Samo je nebo granica

Zimski odmor za školarce trajat će više od tri tjedna?

Ove zime školarci su se odmarali 19 dana.

Zimski odmor za školarce trajat će više od tri tjedna?