Portal Ebrod.net unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja,
kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

SHVAĆAM
Može i gore: do 2030. Slavonija će izgubiti još sto tisuća stanovnika
OBJAVLJENO: 22.01.2018 19:54

Može i gore: do 2030. Slavonija će izgubiti još sto tisuća stanovnika

Sa svojih pet županija, Brodsko-posavskom, Osječko-Baranjskom, Požeško-slavonskom, Virovitičko-podravskom i Vukovarsko-srijemskom, najslabije je razvijena regija, koja je 2016. imala 755.615 stanovnika.

Može i gore: do 2030. Slavonija će izgubiti još sto tisuća stanovnika

 

SLAVONSKI BROD- Istočna Hrvatska, koja je nekad hranila pola bivše države i imala 1991. gotovo milijun stanovnika, od “obećane” zemlje s najvrednijim poljoprivrednim zemljištem danas je opustošena demografski i gospodarski. Broj rođene djece gotovo je prepolovljen u odnosu na 70-e godine prošlog stoljeća.

Sa svojih pet županija, Brodsko-posavskom, Osječko-Baranjskom, Požeško-slavonskom, Virovitičko-podravskom i Vukovarsko-srijemskom, najslabije je razvijena regija, koja je 2016. imala 755.615 stanovnika, a prema projekcijama do 2030. izgubit će još sto tisuća ljudi piše vecernji.hr Još gore od toga je što će slavonske županije 2030. imati dvostruko više starijih od 65 godina nego mladih do 14 godina i, ako se ništa ne poduzme, jasno je na kakvu liječničku, socijalnu skrb i mirovine mogu računati Slavonci. Hoće li “zlatna žitnica” za 12 godina biti nečija dobro iskorištena “kolonija” pa je se zato prepušta pražnjenju ili se, unatoč svemu, može očekivati oporavak istočne Hrvatske?

Treba vratiti industriju
– Da bi se stvari počele mijenjati u Slavoniji, uz otvaranje radnih mjesta, nužna je i promjena klime u društvu. Tko će za vas nešto mijenjati ako nećete sami? Slavonija je nekad hranila pola zemlje, a sada je opustošena. Prvo je u bivšoj državi uništavana poljoprivreda pa se krenulo u industrijalizaciju, a industrija je uništena 90-ih. U Slavoniju treba vratiti poljoprivredu i industriju koja počiva na našim poljoprivrednim proizvodima, koje treba prodavati u turizmu, po hotelima, a država treba poticati proizvodnju slavonskog kulena, pršuta, vina... Zašto se naša proizvodnja ne štiti i sve se pravda slobodnim tržištem, koje služi za uništavanje našeg tržišta!? – pita se vukovarski demograf dr. Dražen Živić.
U znanstvenom članku “Demografsko pražnjenje Istočne Hrvatske” u Političkim analizama iznio je porazne brojke da je sredinom 2016., prema procjeni Državnog zavoda za statistiku, u njezinih pet županija živjelo 755.615 stanovnika i da se prema projekcijama njegovih kolega do 2030. očekuje pad na 656.540 stanovnika. To znači da će istočna Hrvatska 2030. imati za petinu manje stanovnika nego 2011. kad ih je imala 806 tisuća! To je zabrinjavajuće i s aspekta nacionalne sigurnosti jer, kaže Živić, kad demografski ne kontrolirate prostor, uopće ga ne kontrolirate. U manje od pola stoljeća, ističe, od “obećane”zemlje s brojnom imigracijom i mladim stanovništvom postala je žarište depopulacije, iseljavanja i stare populacije, a intenzitet njezina pražnjenja proteklih 25 godina nadmašio je najpesimističnija predviđanja. Poraznom stanju pridonio je i rat jer je ratna šteta za istočnu Hrvatsku bila više od 22 milijarde kuna. Više pročitajte OVDJE







foto:ilustracija

 

Najčitanije
Magazin
Zrinko Kapetanić predstavio zbirku pjesama „U šutnji pjevam“

Nakon prošlomjesečne promocije upriličene u središnjici Matice Hrvatske u Zagrebu svoju zbirku pjesama „U šutnji pjevam“, autor Zrinko Kapetanić sinoć je predstavio i Novogradiščanima.

Zrinko Kapetanić predstavio zbirku pjesama „U šutnji pjevam“

Kako priče ne bi ostale samo po ćoškovima brodskih birtija osmišljeno je "klUPKO smijeha", najbolju je napisao prof. Ivan Lutz

Prvi natječaj za za kratku humorističnu priču u organizaciji Udruge za promicanje kulture i obrazovanja Slavonski Brod.

Kako priče ne bi ostale samo po ćoškovima brodskih birtija osmišljeno je "klUPKO smijeha", najbolju je napisao prof. Ivan Lutz

Citru, žičani instrument iz 19. stoljeća, poklonila je Muzeju tambura gospođa Nives Romanjek

U Muzeju tambura u prostoru brodske Tvrđave kao i svih godina osmišljen je program u skladu sa zadanom temom.

Citru, žičani instrument iz 19. stoljeća, poklonila je Muzeju tambura gospođa Nives Romanjek

Muzeji imaju svoju ulogu, kazao je Špicer, a to je povezivanje tradicije i suvremenosti, prenošenje znanja i iskustava i osmišljavanje kvalitetne prezentacije na suvremen način

Uz izložbeni postav u Muzeju Brodskog Posavlja održane radionice, predavanja, kul- tura.

Muzeji imaju svoju ulogu, kazao je Špicer, a to je povezivanje tradicije i suvremenosti, prenošenje znanja i iskustava i osmišljavanje kvalitetne prezentacije na suvremen način

Nula nulu ganja, ali bolje da nešto radim nego da sam u gostioni, kazao je umirovljeni branitelj i uzgajivač luka Josip Špernalj

Ministarstvo hrvatskih branitelja i Podravka potpisali su sporazum .

Nula nulu ganja, ali bolje da nešto radim nego da sam u gostioni, kazao je umirovljeni branitelj i uzgajivač luka Josip Špernalj

Na Izvanrednoj skupštini UHBDRP BPŽ zbog neopozive ostavke Željka Golubičića, na mjesto predsjednika izabaran Vlatko Krznarić

Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata policije Brodsko- posavske županije.

Na Izvanrednoj skupštini UHBDRP BPŽ zbog neopozive ostavke Željka Golubičića, na mjesto predsjednika izabaran Vlatko Krznarić