Portal Ebrod.net unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja,
kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

SHVAĆAM
Estonci najviše povećali životni standard, evo zašto Hrvati idu u suprotnom smjeru
Sb portal - EBROD.net
OBJAVLJENO: 14.04.2018 10:21

Estonci najviše povećali životni standard, evo zašto Hrvati idu u suprotnom smjeru

Građani većine europskih zemalja smatraju da žive sve bolje. Izuzetak su Hrvati, Grci i Ciprani.

Estonci najviše povećali životni standard, evo zašto Hrvati idu u suprotnom smjeru

 

SLAVONSKI BROD- Hrvatska, uz Cipar, Grčku, Italiji i Španjolsku, bilježi pad ocjena o kvaliteti života. No samo je u Hrvatskoj, Grčkoj i na Cipru došlo do smanjivanja zadovoljstvom života u svim pokazateljima koje mjeri Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound) iz Dublina. Zaklada je agencija Europske unije čija je uloga pružati ključnim dionicima u području socijalnih politika informacije, znanje i savjete proizašle iz komparativnih istraživanja, piše prviplan.hr

Zaklada već duži niz godina provodi Europsko istraživanje o kvaliteti života (EQLS). Hrvatska je prvi put uključena u EQLS 2007., pa pomalo iznenađuje kako je usprkos krizi razina ocjene o kvaliteti života 2012. bila razmjerno visoka, vjerojatno uslijed očekivanja vezanih uz skori ulazak u EU.

Dok u Švedskoj i Danskoj više od 80 posto građana vjeruje u bolju budućnost, kod nas je optimistično tek oko 55 posto. To je nešto bolje nego u Portugalu i Slovačkoj, odnosno mnogo bolje nego u Italiji i Grčkoj gdje je optimistično tek 47 posto i 37 posto ispitanika.

Životni standard niži nego prije krize
Prema ocjeni životnog standarda, iza Hrvatske su samo Bugarska i Grčka. Naši građani uz Francuze, Grke, Irce, Talijane, Slovake, i Španjolce navode kako su 2016. godine imali čak i više poteškoća u zadovoljavanju životnih potreba nego što su to imali prije krize 2007.

Pet je pokazatelja materijalne deprivacije: 1. građani si ne mogu priuštiti odgovarajuće grijanje u najhladnijim mjesecima; 2. ne mogu si priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće; 3. ne mogu si priuštiti svaki drugi dan obrok koji sadržava meso, piletinu, ribu ili vegetarijanski ekvivalent; 4. ne mogu podmiriti neočekivani financijski izdatak; 5. kasne s plaćanjem računa za režije.

Prema tim pokazateljima, životni standard se najviše poboljšao u Estoniji. Tamošnji građani 2011. u prosjeku nisu mogli zadovoljiti 2,6 pokazatelja, a pet godina kasnije, 2016., nisu mogli podmiriti upola manje tih troškova (1,3 pokazatelja materijalne deprivacije).

Samo u pet zemalja – Hrvatskoj, Austriji, Grčkoj, Italiji i Luksemburgu – stanje se pogoršalo, dok u šest zemalja nije bilo promjene.

Hrvati najnezadovoljniji mirovinskim sustavom
U Hrvatskoj i Grčkoj došlo je do povećanja teškoća s povratom neformalnih kredita od prijatelja i rodbine te zaostalim plaćanjem režija.

Prema ovom ispitivanju, gotovo trećina hrvatskih građana (31 posto) ima teškoća s plaćanjem najamnina ili stambenih kredita odnosno drugih režija, a približno oko četvrtine sa zakašnjelim plaćanjem telefonskih računa. Opširnije pročitajte OVDJE




foto:ilustracija


Civil
Tehnička škola postaje regionalni centar kompetentnosti, a Srednja škola Matija Antun Reljković bit će mentor ostalim centrima, jer oni su svoju izvrsnost već potvrdili

Dobit će novu opremu, nove smještajne kapacitete za učenike i učitelje, više konkretne prakse za učenike...

Tehnička škola postaje regionalni centar kompetentnosti, a Srednja škola Matija Antun Reljković bit će mentor ostalim centrima, jer oni su svoju izvrsnost već potvrdili

Nema natjecanja u Hrvatskoj na kojem nas, u najboljem svjetlu, nisu predstavili učenici brodske Glazbene škole, sve je to trud, rad i zalaganje

Škola je ove godine sudjelovala na 12 natjecanja, u osam disciplina.

Nema natjecanja u Hrvatskoj na kojem nas, u najboljem svjetlu, nisu predstavili učenici brodske Glazbene škole, sve je to trud, rad i zalaganje

Završne svjedodžbe primili su učenici Industrijsko- obrtničke škole

Školuju učenike koji su potrebni našem gospodarstvu.

Završne svjedodžbe primili su učenici Industrijsko- obrtničke škole

Gimnazijalci se oprostili s generacijom učenika na koju mogu biti ponosni,  danas nagrađeni najbolji

Najuspješniji je Borna Šimić , koji je sudjelovao na 5 državnih natjecanja ove godine i nekoliko međunarodnih.

Gimnazijalci se oprostili s generacijom učenika na koju mogu biti ponosni, danas nagrađeni najbolji

Kakav razred, od 26 elektrotehničara, čak njih 15 su odlikaši, to se moralo proslaviti uz pečenku

Učenici 2. D razreda Tehničke škole Slavonski Brod.

Kakav razred, od 26 elektrotehničara, čak njih 15 su odlikaši, to se moralo proslaviti uz pečenku

Uvijek je lijepo pomoći i čuti kada ti netko kaže hvala, i nasmiješi se, kazali su danas medicinari uključeni u projekt "Volonteri iz školskih klupa"

Srednja medicinska škola Slavonski Brod i Dječji centar „Logos“ iz Slavonskog Broda partneri su u provedbi projekta.

Uvijek je lijepo pomoći i čuti kada ti netko kaže hvala, i nasmiješi se, kazali su danas medicinari uključeni u projekt "Volonteri iz školskih klupa"