Sb portal - EBROD.net
OBJAVLJENO: 01.10.2017 18:40

Engleski jezik popularan među brodskim školarcima, pisali su sastav na temu jezične raznolikosti i sudjelovali u kvizu

EDIC-a Slavonski Brod proglasio i dodijelio nagrade najuspješnijim sudionicima a povodom Europskog dana jezika.

 

SLVAONKSI BROD- EDIC-a Slavonski Brod  proglasio je i dodijelio nagrade najuspješnijim sudionicima u pisanju sastava na temu jezične raznolikosti povodom Europskog dana jezika (26. 9. 2017.). Natječaj je bio namijenjen učenicima osnovnih i srednjih škola s područja Brodsko-posavske županije, a najboljima su proglašeni radovi Emanuela Narančića iz Srednje medicinske škole, Filip Aračić, učenik Gimnazije Matija Mesić dok su treće mjesto podijele Slavica Perić učenica Gimnazije Matija Mesić i Lorena Pavlica iz Elektrotehničke i ekonomske škole Nova Gradiška. Nagrade su bile besplatni tečaj stranog jezika,  putovanje u Nizozemsku, Tursku..

 

      

 

 

Nakon dodjele nagrada učenici Gimnazije Matija Mesić sudjelovali su i u kvizu u programu Kahoot. - Obilježavanjem Europskog dana jezika, kvizom znanja ali jednako tako i pisanjem sastava na temu jezične raznolikosti želimo informirati  javnost koliko je važno učiti strani jezik i govoriti ga. To je bitan način promicanja i jezične raznolikosti koju s ovakvim akcijama njegujemo. Različitst ne bi trebala prepreka u komunikaciji nego medij  kojim se još više povezujemo. - rekla je Božica Sedlić ispred Europskog doma Slavonski Brod.

 

        

 

Ako bi vam netko rekao ‘flisni me mua’, biste li znali što to znači, pa bar kojim vam se jezikom obratio? Europska jezična baština bogata je i raznovrsna - 225 autohtonih jezika egzistira na području Europe. Europa je ponosna na svoju jezičnu raznolikost . Stoga se 26. rujna obilježava u cijeloj Europi Europski dan jezika.
Povodom Europskog dana jezika, Eurostat, statistički ured Europske unije, objavio je podatke o učenju stranih jezika u europskim osnovnim školama. Tako je tijekom 2016. godine 17,7 milijuna učenika osnovnih škola (odnosno 81,7 posto svih učenika te dobi) u Europskoj uniji učilo je barem jedan strani jezik. Među njima je i milijun učenika (4,6 posto) koji su učili dva ili više stranih jezika.
U Hrvatskoj je 2016. godine 99,9 posto osnovnoškolaca učilo jedan strani jezik, a 18,4 posto njih najmanje dva strana jezika. U osnovnim je školama engleski bio daleko najpopularniji strani jezik, a učilo ga je 16,7 milijuna učenika. I u Hrvatskoj je najpopularniji strani jezik bio engleski (92,3 posto učenika), dok su kao drugi strani jezik učenici najčešće učili njemački (20,2 posto učenika).
Još nekoliko činjenica…
01. Postoji između 6000 i 7000 jezika u svijetu – koje govori 7 milijardi ljudi, podijeljenih u 189 samostalnih država.
02. Postoji oko 225 autohtonih jezika u Europi - oko 3% od ukupnog svjetskog broja.
03. Većina svjetskih jezika govori se u Aziji i Africi. 
04. Najmanje polovica svjetskog stanovništva je dvojezična ili višejezična, tj. govore dva ili više jezika.
05. U svakodnevnom životu sve više Europljana susreće se sa stranim jezicima. Postoji potreba za stvaranjem većeg interesa za jezicima među europskim građanima.
06.  Mnogi jezici imaju 50.000 riječi ili više njih, ali pojedini govornici obično znaju i koriste samo jedan dio ukupnog vokabulara: u svakodnevnom razgovoru ljudi koriste istih nekoliko stotina riječi.
07. Jezici su stalno u kontaktu jedni s drugima i utječu jedni na druge na razne načine: engleske posuđenice i izrazi uzeti su iz mnogih drugih jezika u prošlosti, dok europski jezici sada posuđuju mnoge riječi iz engleskog.
08. U prvoj godini dijete izgovori širok spektar glasova i zvukova; oko prve godine izgovara prve razumljive riječi; oko treće godine formiraju se složene rečenice; u petoj godini dijete posjeduje nekoliko tisuća riječi.
09. Materinji jezik je obično onaj jezik kojega netko najbolje zna i najviše koristi. Ali postoje i "savršeni dvojezični govornici" koji govore dva jezika jednako dobro. Normalno je, međutim, da dvojezični govornici ne pokazuju savršeni balans između svojih dvaju jezika.
10. Dvojezičnost nosi sa sobom mnoge prednosti: to čini učenje dodatnih jezika lakšim, proširuje proces razmišljanja i njeguje kontakte s drugim ljudima i njihovim kulturama.
11. Dvojezičnost i višejezičnost imaju za posljedicu i ekonomske prednosti: radna mjesta su lakše dostupna onima koji govore nekoliko jezika, dok višejezične tvrtke imaju bolju konkurentsku prednost od jednojezičnih.
12. Jezici se odnose jedni prema drugima kao članovima obitelji. Većina europskih jezici pripada velikoj indoeuropskoj porodici.
13. Većina europskih jezici pripada trima velikim skupinama: germanskoj, romanskoj i slavenskoj.
14. Skupina germanskih jezika uključuje danski, norveški, švedski, islandski, njemački, nizozemski, engleski i jidiš, i ostali.
15. Romanski jezici su talijanski, francuski, španjolski, portugalski i rumunjski, i ostali.
16. Slavenski jezici uključuju ruski, ukrajinski, bjeloruski, poljski, češki, slovački, slovenski, srpski, hrvatski, makedonski, bugarski i ostale.
17. Većina europskih jezika koristi latinicu. Neki slavenski jezici koriste se ćiriličnim pismom. Grčki, armenski, gruzijski i jidiš imaju svoje pismo.
18. Većina zemalja u Europi imaju brojne regionalne ili manjinske jezike – neki od njih stekli su i službeni status.
19. Neeuropski jezici koji se najčešće govore na europskom teritoriju su arapski, kineski i hindu, svaki sa svojim sustavom pisanja.
20. Rusija (148 milijuna stanovnika) ima daleko najveći broj jezika koji se govore na njezinom teritoriju: od 130 do 200 ovisno o kriteriju.
21. Zbog priljeva migranata i izbjeglica, Europa je postala uglavnom višejezična. U samom Londonu govori se oko 300 jezika (arapski, turski, kurdski, berber, hindu, pandžapski, itd.).

 

 

 

 

 

/IP/

Najčitanije
Civil
Na dnu ljestvice: Bogate zemlje EU bore se za klinička ispitivanja lijekova, mi ih izbjegavamo

U Hrvatskoj je stanje nepromijenjeno usprkos benefitima.

Na dnu ljestvice: Bogate zemlje EU bore se za klinička ispitivanja lijekova, mi ih izbjegavamo

Kajtazi u Slavonskom Brodu: Romi su u začaranom krugu, stanovanje, obrazovanje i zapošljavanje

Romska nacionalna manjina jedina je od 22 manjine u Hrvatskoj koja je imala nekoliko strateških dokumenata i planova.

Kajtazi u Slavonskom Brodu: Romi su u začaranom krugu, stanovanje, obrazovanje i zapošljavanje

Hrvatski minimalac zapravo vrijedi manje i od rumunjskog

Lošiji od nas su samo Bugari.

Hrvatski minimalac zapravo vrijedi manje i od rumunjskog

Sat programiranja za svakog učenika i u slavonskobrodskoj osnovnoj školi

Svaki učenik trebao bi imati priliku naučiti programirati.

Sat programiranja za svakog učenika i u slavonskobrodskoj osnovnoj školi

Kako prihvatiti izbjeglice u društvo, o njihovoj integraciji u Hrvatskoj govorilo se na radionici u Slavonskom Brodu

Osim lokalnih inicijativa, bit će predstavljene i druge najbolje prakse lokalnih inicijativa za borbu protiv rasizma i ksenofobije prema izbjeglicama.

Kako prihvatiti izbjeglice u društvo, o njihovoj integraciji u Hrvatskoj govorilo se na radionici u Slavonskom Brodu

Hrvatski obrazovni sustav najlošiji u EU-u i sve je gori

"Hrvatska je jedna od zemalja gdje je učinak obrazovnog sustava relativno slab, a situacija se proteklih par godina pogoršava".

Hrvatski obrazovni sustav najlošiji u EU-u i sve je gori