Portal Ebrod.net unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja,
kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

SHVAĆAM
Dušan Nogić: Knjiga "Da se ne zaboravi" pisana je na ćirilici, između ostalog, jer su se brojni sunarodnjaci odrekli svoga jezika, vjere i pisma
Sb portal - EBROD.net
OBJAVLJENO: 03.02.2018 11:34

Dušan Nogić: Knjiga "Da se ne zaboravi" pisana je na ćirilici, između ostalog, jer su se brojni sunarodnjaci odrekli svoga jezika, vjere i pisma

Promocija zbirke pjesama "Da se ne zaboravi" u izdanju Srpskog nacinalnog vijeća Brodsko- posavske županije.

 

SLAVONSKI BROD- „Da se ne zaboravi" , naslov je zbirke pjesama na ćirilici koju je izdalo Županijsko vijeće srpske nacionalne manjine Brodsko-posavske županije, a uz pomoć Ministarstva vanjskih poslova Republike Srbije. Knjiga u kojoj se nalaze pjesme 21 autora koji su se rodili, živjeli ili žive u Brodsko- posavskoj županiji i Posavini, promovirana je sinoć u slavonskobrodskoj Gradskoj knjižnici.

- Svojim programskim aktivnostima već dugi niz godina imamo izdavačku djelatnost. Do sada to nije bilo moguće zbog nedovoljne količine sredstava. Ministarstvo vanjskih poslova Republike Srbije otvorilo je natječaj za kulturne aktivnosti i tu smo našli priliku. Okupili smo pjesnike i resto novca sami isfinancirali.- kazao je Dušan Nogić predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine Brodsko-posavske županije i objasnio zašto je knjiga pisana upravo na ćirilici - Moji sunarodnjaci odrekli su se svojeg jezika, svoje vjere svoje kulture, a samim tim i svoga pisama. Ovom knjigom indirektno djelujemo na njihovu svijest, ako žele živjeti kao ljudi neka se ne odriču onoga što su stekli svojim rođenjem. Knjigom ćemo možda potaknuti nekoga i da uči ćirilićno pismo. Zaboravili smo da je uz glagoljicu, ćirilica bila službeno hrvatsko pismo koje je korišteno do 16. pa i do 18. stoljeća i da su na ćirilici objavljeni vrlo značajni hrvatski tekstovi koji su danas posebno vrijedna kulturna baština, te podsjetio na dva velika autora Brana Radičevića, rođenog Brođanina i Grigora Viteza, rođenog u Kosovcu kraj Okučana koji su, kako je naglasio, nakon rata nepravedno zanemareni i zaboravljeni.  

 

      

 

-  Osjećam se sretnom i zadovoljnom što se u mom gradu ostavrio ovakav projekt upravo zbog prošlosti koja nije bila sjajna. Ljudima želimo pokazati da kultura nešto što nas treba ujedinjavati, a ne da pravimo razlike. Svi smo mi ovdje živjeli, studirali, rodili svoju djecu. Ne trebamo razmišljati možemo li koristiti svje pismo ili govoriti svojim jezikom kojeg smo u konačnici nauočili tu. Mislim da je ovo samo početak kojeg bi trebali nastaviti njegovati.- kazala  je Rada Sebastijanović, koja je završila Strojarski fakultet u Zagrebu, radila u Đuri Đaković, a nakon toga, kako je sama rekla, iz razloga koje ne želi pomijati, u svijetu živjela od pisanja i sudbinski bila vezana za riječ radeći u novinarstvu.- Pokušajmo zaboraviti ružno i sjetimo se nečega lijepog.- završila je gospođa Sebastijanović.

 

        

 

- Riječ je o šarolikom poetskom pletivu, ima tu i vrhunskih pjesama.  21 pjesnik različitog senzibiliteta, pjesničke inetrpretacije, susretište ljudi koji se bez knjige ne bi nikada sreli. Prilično je šarolika, prožeta je univerazalnim pjesničkim temama, ljubav, prolaznost, smisao i besmisao, opće teme, dominira život ljudi u potresnim vremenima, zavičajnost, nostalgija, rijeka Sava kao zavičajni motiv, folkor, narodni običaji. Mislim da je ovo jedisntven zbornik i da se njime prekoračila rijeka Sava koja nas nekada dijeli, nekada spaja, iako bi trebalo biti ovo drugo. Puno je je još pjesnika koji su se željeli naći u knjzi. Ovo nije antologijski pristup u kojem smo primjenjivali estetička mjerila i pravili tematski izbor. Riječ je o pristojnim pjesničkim dostignućima s jednim dijelom vrhunskih pjesama.- kazao je Teodor Trifunović, urednik zbornika pjesama pod nazivom "Da se ne zaboravi".

 

     

 

 

 

/s.š/

   

 

     

Civil
Nema natjecanja u Hrvatskoj na kojem nas, u najboljem svjetlu, nisu predstavili učenici brodske Glazbene škole, sve je to trud, rad i zalaganje

Škola je ove godine sudjelovala na 12 natjecanja, u osam disciplina.

Nema natjecanja u Hrvatskoj na kojem nas, u najboljem svjetlu, nisu predstavili učenici brodske Glazbene škole, sve je to trud, rad i zalaganje

Završne svjedodžbe primili su učenici Industrijsko- obrtničke škole

Školuju učenike koji su potrebni našem gospodarstvu.

Završne svjedodžbe primili su učenici Industrijsko- obrtničke škole

Gimnazijalci se oprostili s generacijom učenika na koju mogu biti ponosni,  danas nagrađeni najbolji

Najuspješniji je Borna Šimić , koji je sudjelovao na 5 državnih natjecanja ove godine i nekoliko međunarodnih.

Gimnazijalci se oprostili s generacijom učenika na koju mogu biti ponosni, danas nagrađeni najbolji

Kakav razred, od 26 elektrotehničara, čak njih 15 su odlikaši, to se moralo proslaviti uz pečenku

Učenici 2. D razreda Tehničke škole Slavonski Brod.

Kakav razred, od 26 elektrotehničara, čak njih 15 su odlikaši, to se moralo proslaviti uz pečenku

Uvijek je lijepo pomoći i čuti kada ti netko kaže hvala, i nasmiješi se, kazali su danas medicinari uključeni u projekt "Volonteri iz školskih klupa"

Srednja medicinska škola Slavonski Brod i Dječji centar „Logos“ iz Slavonskog Broda partneri su u provedbi projekta.

Uvijek je lijepo pomoći i čuti kada ti netko kaže hvala, i nasmiješi se, kazali su danas medicinari uključeni u projekt "Volonteri iz školskih klupa"

Još jedan prekogranični projekt CTR-a i partnera vrijedan 979.309,91 EUR-a

Danas je u velikoj vijećnici Brodsko-posavske županije predstavljen projekt STRONGER TOGETHER – Product Development and Internationalization (ZAJEDNO JAČI – Razvoj proizvoda i internacionalizacija).

Još jedan prekogranični projekt CTR-a i partnera vrijedan 979.309,91 EUR-a