Portal Ebrod.net unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja,
kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

SHVAĆAM
Dušan Nogić: Knjiga "Da se ne zaboravi" pisana je na ćirilici, između ostalog, jer su se brojni sunarodnjaci odrekli svoga jezika, vjere i pisma
OBJAVLJENO: 03.02.2018 11:34

Dušan Nogić: Knjiga "Da se ne zaboravi" pisana je na ćirilici, između ostalog, jer su se brojni sunarodnjaci odrekli svoga jezika, vjere i pisma

Promocija zbirke pjesama "Da se ne zaboravi" u izdanju Srpskog nacinalnog vijeća Brodsko- posavske županije.

 

SLAVONSKI BROD- „Da se ne zaboravi" , naslov je zbirke pjesama na ćirilici koju je izdalo Županijsko vijeće srpske nacionalne manjine Brodsko-posavske županije, a uz pomoć Ministarstva vanjskih poslova Republike Srbije. Knjiga u kojoj se nalaze pjesme 21 autora koji su se rodili, živjeli ili žive u Brodsko- posavskoj županiji i Posavini, promovirana je sinoć u slavonskobrodskoj Gradskoj knjižnici.

- Svojim programskim aktivnostima već dugi niz godina imamo izdavačku djelatnost. Do sada to nije bilo moguće zbog nedovoljne količine sredstava. Ministarstvo vanjskih poslova Republike Srbije otvorilo je natječaj za kulturne aktivnosti i tu smo našli priliku. Okupili smo pjesnike i resto novca sami isfinancirali.- kazao je Dušan Nogić predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine Brodsko-posavske županije i objasnio zašto je knjiga pisana upravo na ćirilici - Moji sunarodnjaci odrekli su se svojeg jezika, svoje vjere svoje kulture, a samim tim i svoga pisama. Ovom knjigom indirektno djelujemo na njihovu svijest, ako žele živjeti kao ljudi neka se ne odriču onoga što su stekli svojim rođenjem. Knjigom ćemo možda potaknuti nekoga i da uči ćirilićno pismo. Zaboravili smo da je uz glagoljicu, ćirilica bila službeno hrvatsko pismo koje je korišteno do 16. pa i do 18. stoljeća i da su na ćirilici objavljeni vrlo značajni hrvatski tekstovi koji su danas posebno vrijedna kulturna baština, te podsjetio na dva velika autora Brana Radičevića, rođenog Brođanina i Grigora Viteza, rođenog u Kosovcu kraj Okučana koji su, kako je naglasio, nakon rata nepravedno zanemareni i zaboravljeni.  

 

      

 

-  Osjećam se sretnom i zadovoljnom što se u mom gradu ostavrio ovakav projekt upravo zbog prošlosti koja nije bila sjajna. Ljudima želimo pokazati da kultura nešto što nas treba ujedinjavati, a ne da pravimo razlike. Svi smo mi ovdje živjeli, studirali, rodili svoju djecu. Ne trebamo razmišljati možemo li koristiti svje pismo ili govoriti svojim jezikom kojeg smo u konačnici nauočili tu. Mislim da je ovo samo početak kojeg bi trebali nastaviti njegovati.- kazala  je Rada Sebastijanović, koja je završila Strojarski fakultet u Zagrebu, radila u Đuri Đaković, a nakon toga, kako je sama rekla, iz razloga koje ne želi pomijati, u svijetu živjela od pisanja i sudbinski bila vezana za riječ radeći u novinarstvu.- Pokušajmo zaboraviti ružno i sjetimo se nečega lijepog.- završila je gospođa Sebastijanović.

 

        

 

- Riječ je o šarolikom poetskom pletivu, ima tu i vrhunskih pjesama.  21 pjesnik različitog senzibiliteta, pjesničke inetrpretacije, susretište ljudi koji se bez knjige ne bi nikada sreli. Prilično je šarolika, prožeta je univerazalnim pjesničkim temama, ljubav, prolaznost, smisao i besmisao, opće teme, dominira život ljudi u potresnim vremenima, zavičajnost, nostalgija, rijeka Sava kao zavičajni motiv, folkor, narodni običaji. Mislim da je ovo jedisntven zbornik i da se njime prekoračila rijeka Sava koja nas nekada dijeli, nekada spaja, iako bi trebalo biti ovo drugo. Puno je je još pjesnika koji su se željeli naći u knjzi. Ovo nije antologijski pristup u kojem smo primjenjivali estetička mjerila i pravili tematski izbor. Riječ je o pristojnim pjesničkim dostignućima s jednim dijelom vrhunskih pjesama.- kazao je Teodor Trifunović, urednik zbornika pjesama pod nazivom "Da se ne zaboravi".

 

     

 

 

 

/s.š/

   

 

     

Najčitanije
Civil
Danas još uvijek radno u Industrijsko- obrtničkoj školi, upisali su 215 novih učenika, ostalo je još 11 slobodnih mjesta

Kao i prošle godine Industrijsko- obrtnička škola ove će godine upisati 12 razrednih odjeljenja.

Danas još uvijek radno u Industrijsko- obrtničkoj školi, upisali su 215 novih učenika, ostalo je još 11 slobodnih mjesta

Od ukupno 160 mjesta, u Srednjoj školi Matije Antuna Reljkovića za jesenski rok ostalo samo sedam slobodnih

U ljetnom roku upisano je 153 učenika.

Od ukupno 160 mjesta, u Srednjoj školi Matije Antuna Reljkovića za jesenski rok ostalo samo sedam slobodnih

U Obrtničkoj školi radno, ravnateljica Holub kaže: Ovoliko učenika već drugo vremena nije bilo na upisu

Obrtnička škola u Slavonskom Brodu ove godine upisat će 12 razrednih odjeljenja.

U Obrtničkoj školi radno, ravnateljica Holub kaže: Ovoliko učenika već drugo vremena nije bilo na upisu

Među 20 strukovnih škola koje su upisali najbolji osmaši i brodska Srednja medicinska škola

Protekle srijede istekao je rok za prijavu srednjoškolskih programa u Nacionalnom informacijsko sustavu prijava i upisa u srednje škole. Istoga dana u podne liste prioriteta osmaša zaključane su.

Među 20 strukovnih škola koje su upisali najbolji osmaši i brodska Srednja medicinska škola

Maturanti su se oprostili od Gimnazije uz ispit iz matematike koji nije bio nimalo lak ali i uz nagrade najboljima, i naravno pjesmu

Maturanti Gimnazije Matija Mesić.

Maturanti su se oprostili od Gimnazije uz ispit iz matematike koji nije bio nimalo lak ali i uz nagrade najboljima, i naravno pjesmu

Ne smije biti nikoga sramota raditi, moramo se vratiti kulturi zarade vlastitim rukama , da je tomu tako znaju učenici Obrtničke škole

Dan škole svečanim programom obilježila je Obrtnička škola Slavonski Brod.

Ne smije biti nikoga sramota raditi, moramo se vratiti kulturi zarade vlastitim rukama , da je tomu tako znaju učenici Obrtničke škole