Portal Ebrod.net unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja,
kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

SHVAĆAM
Dogovora još nema, štrajk u školama se nastavlja, najavljuju ga i fakulteti, ministrica Divjak pak najavljuje izvanredne izbore ako se ne pronađe rješenje za prosvjetare
OBJAVLJENO: 19.10.2019 09:06

Dogovora još nema, štrajk u školama se nastavlja, najavljuju ga i fakulteti, ministrica Divjak pak najavljuje izvanredne izbore ako se ne pronađe rješenje za prosvjetare

Učenici osnovnih i srednjih škola Brodsko- posavske županije imaju produženi vikend.

Dogovora još nema, štrajk u školama se nastavlja, najavljuju ga i fakulteti, ministrica Divjak pak najavljuje izvanredne izbore ako se ne pronađe rješenje za prosvjetare

 

SLAVONSKI BROD- Nakon petka, kada su uz prosvjetare Primorsko-goranske županija, Požeško-slavonske i Ličko senjske županije bili učitelji i nastavnici osnovnih i srednjih škola Brodsko- posavske županije, Sindikati su najavili opći štrajk za ponedjeljak ukoliko ne dođe do dogovora s Vladom.  Za 24. listopada jednodnevni štrajk su najavili i fakulteti radi, kako je  već poznato, otklanjanja razlika između radnih mjesta u sustavu znanosti i obrazovanja te istovrsnih radnih mjesta u sustavima javnih službi.

Za vrijeme održavanja štrajka vodila se i kako su sve škole i objavile vodit će se  posebna pozornost o sigurnosti učenika, dostupnosti informacija roditeljima i učenicima te obvezama koje proizlaze iz propisa. Obavijesti učenicima i roditeljemia o održavanju štrajka u svim školama dostupni su na web stranicama. Kako je i do sada bio slučaj  za vrijeme štrajka bit će  organizirani primjereni oblici odgojno-obrazovnoga rada ukoliko za time bude potrebe u srednjim školama. U osnovnim školama, za djecu koja nisu imala kamo organiziran je boravak bez odvijanja nastave. 

.O cjelokupnoj situaciji očitovala se za Večernji list ministrica obrazovanja Blaženka Divjak. 

Iza nas je tjedan dana štrajka. Podržavate nastavnike i profesore u zahtjevima, no niste li upravo i vi odgovorni za njihove plaće? Čim sam došla na poziciju ministrice, u Zakonu o odgoju osigurala sam mogućnost za 30% veće plaće putem europskih projekata u školama, zatim smo promijenili kriterije napredovanja prvi put nakon 23 godine. Plaće su samo jedan element vraćanja društvenog statusa učiteljima, a mi smo druge elemente osigurali – osnaživanje učitelja edukacijom i usavršavanjem, uložili smo rekordne iznose novca iz EU fondova za opremanje škola, prvi put smo razbili uravnilovku nagrađivanjem 510 najboljih učitelja s 10 tisuća kuna bruto, a Ministarstvo pravosuđa trebalo bi do kraja godine učiteljima osigurati status službene osobe. To su činjenice. Kao što ipak treba i podsjetiti da su plaće svih u javnim službama u protekle dvije godine rasle za više od 11%. Još uvijek mislite da nisam ništa radila na poboljšanju materijalnog statusa?

Da reforma kreće i da će nastavnici imati više posla, znamo već nekoliko godina. Zašto dvije godine svog mandata niste radili i na povećanju plaća – od prvog dana preuzimanja ovog sektora do frontalne primjene Škole za život? Od početka mog mandata do sada plaće su rasle za više od 11 posto. Prvi put uveli smo nagrađivanje najboljih i dignuli smo plaće za 10%-15% onima koji su bili u eksperimentalnom programu. Poboljšani su i uvjeti rada na temelju granskog kolektivnog ugovora, a i škole su opremljene i tako postale bolje mjesto za rad. Mislim da to govori dovoljno o mom zalaganju za društveni status učitelja. Međutim, dugogodišnje zanemarivanje sustavnog ulaganja ne može se nadoknaditi u dvije godine. Priključenje štrajku najavljuju i fakulteti. Niste zbog autonomije Sveučilišta uspjeli natjerati na transformaciju učiteljske fakultete, što je preduvjet za promjenu paradigme učenja, a sada ćete podržati njihove zahtjeve unatoč činjenici da za reformu nisu mnogo učinili? Zahtjevi sindikata iz visokog obrazovanja i status učitelja u osnovnim i srednjim školama dvije su različite priče. Ne mogu se tretirati na isti način jer nema bitnog povećanja složenosti posla u visokom obrazovanju i znanosti jer reformski procesi nisu uvedeni na način kao kod škola i zaostajanje koeficijenata primjetno je kod manjeg broja zaposlenika. Međutim, treba otvoriti dijalog vezano uz zahtjeve i vidjeti gdje je moguće horizontalno usklađivanje. Ipak treba reći da su pojedini fakulteti, a među njima neki nastavnički i učiteljski, ušli u proces prilagodbe i izrade novih kurikuluma.

Što je sada sa Školom za život – kako ćemo zbog štrajka pratiti uspješnost reforme? Ne čini li se da ako se već štrajka, promjene koje uvodimo u škole i nisu toliko opsežne, ni velike pa ih i uz štrajk stignemo provesti? Prvi rezultati reforme u smislu boljih kompetencija učenika sigurno neće biti vidljivi nakon mjesec dana, već u periodu od 4-5 godina, tako da smatram ovo pitanje krivo postavljeno. Naime, kada ovako neprimjereno stavljate neprovjerenu argumentaciju u pitanje, teško je na njega suvislo odgovoriti. Kako komentirate optužbe da je štrajk zapravo alat političke manipulacije, točnije manipulacije HNS-a? Smeta li vam to? To vidim kao dio političkog prepucavanja i prizemnih podmetanja koji nemaju nikakve dodirne točke sa suštinom i argumentima tako da se ne mislim njima zamarati. Argumenti ulaska reforme u škole, koja sama po sebi nosi veću složenost poslova za učitelje, kao i ispravljanje nepravde u koeficijentima, primijetila je čak i Europska komisija koja hvali ambiciozne reforme u sustavu, ali naglašava da ih ne prate plaće učitelja. Istraživanja Eurydica objavljena ovaj mjesec, ali za školsku godinu 2017./2018. pokazuju koliko plaće učitelja u RH zaostaju za plaćama slične stručne razine u Hrvatskoj, pa je tako prosječna plaća učitelja između 70% i 75% prosječne plaće prvostupnika (dakle onoga koji ima nižu stručnu razinu od njih), odnosno manje od 60% prosječne plaće magistra struke (stručna razina učitelja). Dakle, problem je u odnosima koji se mogu popraviti jedino podizanjem koeficijenata složenosti poslova.
Cijeli tekst pročitajte
OVDJE.

 

 

foto: ILUSTRACIJA

/EBROD/

 

Najčitanije