Portal Ebrod.net unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja,
kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

SHVAĆAM
230 godina povijesti brodskih gostionica u knjizi Stribora Uzelca Schwendemanna
Sb portal - EBROD.net
OBJAVLJENO: 06.11.2018 19:44

230 godina povijesti brodskih gostionica u knjizi Stribora Uzelca Schwendemanna

Iz radionice brodskoga publicista, kroničara, pisca i polemičara.

230 godina povijesti brodskih gostionica u knjizi Stribora Uzelca Schwendemanna

 

SLAVONSKI BROD- Početkom ljeta izašla je još jedna zanimljiva knjiga, prilog poznavanju i spoznavanju prošlosti Slavonskog Broda i njegova urbaniteta, „Stare brodske gostionice“.

Ovom prilikom, kako se i iz naziva knjige vidi, autor Stribor Uzelac Schwendemann koncentrirao se na povijest slavonskobrodskog ugostiteljstva i to doslovno od A do Ž, od gostionice "Ada" do svratišta i hotela "Žuta kuća", dokumentirajući ravno 230 godina povijesti brodskih mjesta dobroga pila i jela, poznatih i sjajnih, prepoznatljivih i opskurnih okupljališta za druženja uz kapljicu.

Kako u pogovoru knjige (leksikona) "Stare brodske gostionice", podnaslovljene "Prilozi za poznavanje povijesti brodskog ugostiteljstva" navodi autor, vjerojatno je najstariji, na hrvatskom jeziku pisani, dokument o broju gostionica u Brodu n/S nastao 28. travnja 1878. u kojem Ignjat Alojzije Brlić zapisuje njih deset. No, već "Imenik ovdanjih gostionicah" godine 1863. navodi 31 gostionicu u Brodu, a vjerojatno ih je bilo i za Turaka, pa i prije Turaka. Autor je svoje povijesno istraživanje zaključio sa stanjem poslije Drugog svjetskog rata, šezdesetih godina prošloga stoljeća, kada Slavonski Brod već ima 27 tisuća stanovnika i kada se klasične gostionice pomalo počinju mijenjati i nestajati pred nekim drugim oblicima ugostiteljstva. Ipak, nije se ograničio samo na gostionice, nego je obuhvatio i krčme, svratišta, prenoćišta, restorane, hotele... Poseban prilog knjizi i svojevrsni uskličnik na njezinu kraju popis je caffe barova, restorana, krčmi, fast-foodova, slastičarnica, konoba, hotela, hostela, pansiona, apartmana, eko-etno ugostiteljstava i noćnih klubova koji u ovom trenutku rade u Slavonskom Brodu, ali i u okolici, te susjednoj Novoj Gradiški, što je zanimljivo i suvremenim čitateljima, ali bez dvojbe i lijepa bilješka budućim istraživačima brodske prošlosti.

Povijest Broda i povijest gostionica idu ruku pod ruku

- Ovaj moj popis štrikan je godinama i isključivo o osobnom trošku. Njegova je jedina pretenzija da bude inicijalni prilog nekim budućim istraživanjima, koja će ga nadopunjavati, ispravljati ili jednostavno demantirati - veli autor u pogovoru, a nas je zanimalo kako i zašto se zadubio u brodsku povijest i zašto se posvetio upravo povijesti brodskoga ugostiteljstva. - To je malo duža priča. Kad sam se prije četrdesetak godina vratio u Brod iz Pariza i Liona, Zagreba, Beograda, Zuricha... osjetio sam da će doći do nekih promjena i da bi mi najpametnije bilo te promjene dočekati u Brodu. Međutim, ovdje sam dočekan s totalnim nerazumijevanjem, pa sam na zavodima za zapošljavanje provodio po 4-5 godina. Ne radeći ništa ili snalazeći se, pokrenuo sam Novi Brodski list, Brodski trag, Brodski kalendar. Uglavnom, procijenio sam da će političke promjene dovesti i do društvenih promjena, a to je moglo ukazivati na to da bi, u komunizmu potpuno zatrta, građanska klasa sada eventualno mogla biti rehabilitirana te da bi mogle bi biti interesantne teme iz njene prošlosti. Povjesničari su se u takozvanom komunizmu bavili samo narodnooslobodilačkim pokretom, komunističkim pokretom, radničkim pokretom, a ove su teme bile potpuno zapostavljene. To je bila i dobra prilika.-

Uzelac Schwendemann u Nacionalnoj biblioteci u Zagrebu, sjedio je mjesec dana i istraživao stare brodske novine, od 1894. kad je izašla Posavska Hrvatska, do 1945., riječ je 40 naslova,  3-4 humoristička. To je bila baza, te je  uz ono što je saznao kroz drugu literaturu i razgovore, išao u državne arhive i kopao. Ušao je i u gruntovnicu. Nijedan brodski povjesničar nije tako sistematski istražio gruntovnicu praveći  15 knjiga, od ukupno 27 koliko ih je objavio, o građanskom Brodu. 

- Priče o gostionicama su, dakle, kolaterala istraživanja, premda vrlo interesantna, jer one su važan sociološki pojam. Prema uvidu koji imam, na mnogim sveučilištima su kavane i gostionice sociološka disciplina. One su, pored crkve i tržnice, vrlo važna društvena institucija. Brodska povijest, kad već govorimo o njoj, je izravno povezana s gostionicama. Gostionice su vrlo važan element u toj povijesti, jer tu se politički funkcioniralo, mnoge stranke su nastajale u gostionicama, tu su se sastajali istomišljenici. Tako je i dan danas - kaže autor knjige i upozorava da danas u Brodu zapravo više nema gostionica, jer niti jedan ugostiteljski objekt nije registriran kao gostionica. - One traju do šezdesetih godina, kada se ugostiteljstvo mijenja, otvaraju se razni ekspresi, zalogajnice, kafići... Danas Brod ima 127 ugostiteljskih objekata i ni jedan se ne zove gostionica - kaže autor.

Gostioničari i hotelijeri u središtu društvenih i političkih zbivanja

Kroz povijest gostionica i hotela prošli su i ljudi koji su kao vlasnici bili važan dio brodskog društvenog i političkog života. O tome S. U. Schwendemann kaže: - Postoje vlasnici i postoje ugostitelji. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazili su, uglavnom iz Beča i Budimpešte ljudi koji su ovdje profesionalno vodili te sve velike kuće.-


Od brodskih političara, gradonačelnika, koji su imali vrlo visok društveni, politički, pa i gospodarski utjecaj, tu je primjerice Stjepan Benčević, brijač, koji je postao gradonačelnik i jedna od perjanica Hrvatske stranke prava. On je imao Hotel Central koji je apsolutno bio na europskom nivou i u kojem je odsjedao zapovjednik Generalštaba austrougarske vojske general von Hötzendorf. Benčević je bio zauzet političkim ulogama, a ugostiteljstvo mu je vodio profesionalni ugostitelj, jedan od najjačih u Brodu, Aleksandar Menović. No, sve to počinje sa Zefirom Marcem, koji je isto bio gradonačelnik. On nije završio pravo, ali ga je studirao. Njegov je bio Jankomir. A prije njega su tu plemeniti Jarići koji imaju Žutu kuću nasred gradskoga trga, koji su dobili austrijsko plemstvo za zasluge u ratu i čija je gostionica najvjerojatnije bila špijunsko leglo, jer tu je bila granica. Imate Benčeviće, Franju; a dvadeset godina, što je prilično nepoznato, Benčevićevu Crvenu kuću drže Brlići, Vatroslav i Dobroslav...


- Sve te poznate gostionice su imale svoj kontinuitet, ali nema tragova, u tome je stvar. Tom građanskom prošlošću nitko se dosad nije bavio, nitko nije odlagao niti sistematizirao. U Državnom arhivu nemate posebno ugostiteljstvo, nego je u gospodarstvu, a gospodarstvo ima 200 kutija. Ni svjedoci više ne funkcioniraju, sve je to pomrlo. Kako sam u istraživanju išao do 60-ih godina, našao sam neke konobare koji su radili u hotelu, ali oni se jako slabo sjećaju. - objašnjava autor koji je u knjizi Stare brodske gostionice sažeo dvije godine intenzivnog rada i 20 godina iskustva, ali i afinitet koji, kaže, potječe iz njegove obiteljske prošlosti.
U gostionicama, kojima se ova knjiga bavi, susretalo se i razgovaralo, pila se kava i ispijao alkohol; komentirale se vijesti i analizirali događaji; prisjećalo se dobrih starih vremena; njegovale anegdotalne zavičajne minijature koje su prepričavali čuvari od zaborava - loklani gostioničarski prepredenjaci i šaljivdžije, blagovala se hrana: brizle, krezle, teleća glava u saftu, pohane teleće noge, škembići, bubrezi na saft, perkelt, dimljena vješalica, vajngulaši, janjetina i prasetina s ražnja i raskošni roštiljski repertoar... jela koja se nikad tako dobro nisu mogla spraviti kod kuće. Zabavljalo se čitanjem novina, igranjem šaha, biljara i tombole, kladilo se i kockalo, plesalo i pjevalo - stoji u uvodu knjige koji potpisuje urednik Ivan Stipić.


Listajući knjigu, na dvije stotine njenih stranica pred nama se otvara zanimljiva i bogata povijest, od mračnih prčvarnica na rubu grada u kojima se okupljala lokalna sirotinja i pijanci, do raskošnih i za svoje vrijeme bogato i suvremeno opremljenih hotela u kojima su odsjedali i gostili se državni i europski uglednici, dvorana u kojima su stolovale gradske udruge, u kojima su se priređivali koncerti, lokalne priredbe, plesne večeri... Pa iako neke ugostiteljske objekte autor uspijeva uvrstiti tek imenom koje je našao u nekoj usputnoj bilješci ili poreznome popisu, važno je da su i oni ovdje našli mjesto, baš kao i lokali čije je djelovanje trajno utkano u povijest Broda na Savi/Slavonskog Broda.
Sve to dio je gradskoga tkiva, jer gostionice su neizbrisiv i važan dio gradskoga karaktera, o kojem zahvaljujući knjizi Stribora Uzelca Schwendemanna sada znamo puno, puno više.

 

 

/Dunja Vanić/ Posavska Hrvatska/

Najčitanije
Magazin
Noć kazališta u Slavonskom Brodu uz domaće snage i dvije predstave

Glumci Satiričkog kazališta mladih pripremili su dvije predstave "Tragičari od nevolje" i "O štetnosti pušenja".

Noć kazališta u Slavonskom Brodu uz domaće snage i dvije predstave

Prvi Hrvat među svjetskom elitom slikara hiperrealista je Eugen Varzić, Brođanin istarske adrese

Njegove slike mogu se pogledati i u Zagrebu na upravo otvorenoj skupnoj izložbi “Leave a trail” u Galeriji Zvonimir, nastaloj u povodu pete obljetnice portala PerceiveArt.

Prvi Hrvat među svjetskom elitom slikara hiperrealista je Eugen Varzić, Brođanin istarske adrese

Brodska i županijska HVIDR-a prijavile ministricu Pejčinović- Burić Povjerenstvu za sukob interesa

Tvrde u prijavi da je ministrica bila u sukobu interesa za vrijeme praćenja provedbe prijelaznih mjerila u pregovaračkim poglavljima 23. i 24. o pristupanju Republike Srbije Europskoj uniji.

Brodska i županijska HVIDR-a prijavile ministricu Pejčinović- Burić Povjerenstvu za sukob interesa

"Kad se Bara udavala" ili "Gologuza šišulja" i te kako su nasmijali publiku u večeri pučkog dramskog stvaralaštva

U sklopu Mjeseca hrvatske knjige u Gradskoj knjižnici.

"Kad se Bara udavala" ili "Gologuza šišulja" i te kako su nasmijali publiku u večeri pučkog dramskog stvaralaštva

Lado koncertom ostavio publiku u Slavonskom Brodu bez daha

O aktivnostima govorio je umjetnički voditelje ansambla Lado, Andrija Ivančan.

Lado koncertom ostavio publiku u Slavonskom Brodu bez daha

Nove zahtjeve za ostvarivanje prava hrvatskog ratnog vojnog invalida s naše županije  predalo 634 branitelja, po novom Zakonu

Danas u HVIDRA-i održana tribina o implementaciji Novog Zakon o hrvatskim braniteljima Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji.

Nove zahtjeve za ostvarivanje prava hrvatskog ratnog vojnog invalida s naše županije predalo 634 branitelja, po novom Zakonu