Portal Ebrod.net unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja,
kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

SHVAĆAM
230 godina povijesti brodskih gostionica u knjizi Stribora Uzelca Schwendemanna
OBJAVLJENO: 06.11.2018 19:44

230 godina povijesti brodskih gostionica u knjizi Stribora Uzelca Schwendemanna

Iz radionice brodskoga publicista, kroničara, pisca i polemičara.

230 godina povijesti brodskih gostionica u knjizi Stribora Uzelca Schwendemanna

 

SLAVONSKI BROD- Početkom ljeta izašla je još jedna zanimljiva knjiga, prilog poznavanju i spoznavanju prošlosti Slavonskog Broda i njegova urbaniteta, „Stare brodske gostionice“.

Ovom prilikom, kako se i iz naziva knjige vidi, autor Stribor Uzelac Schwendemann koncentrirao se na povijest slavonskobrodskog ugostiteljstva i to doslovno od A do Ž, od gostionice "Ada" do svratišta i hotela "Žuta kuća", dokumentirajući ravno 230 godina povijesti brodskih mjesta dobroga pila i jela, poznatih i sjajnih, prepoznatljivih i opskurnih okupljališta za druženja uz kapljicu.

Kako u pogovoru knjige (leksikona) "Stare brodske gostionice", podnaslovljene "Prilozi za poznavanje povijesti brodskog ugostiteljstva" navodi autor, vjerojatno je najstariji, na hrvatskom jeziku pisani, dokument o broju gostionica u Brodu n/S nastao 28. travnja 1878. u kojem Ignjat Alojzije Brlić zapisuje njih deset. No, već "Imenik ovdanjih gostionicah" godine 1863. navodi 31 gostionicu u Brodu, a vjerojatno ih je bilo i za Turaka, pa i prije Turaka. Autor je svoje povijesno istraživanje zaključio sa stanjem poslije Drugog svjetskog rata, šezdesetih godina prošloga stoljeća, kada Slavonski Brod već ima 27 tisuća stanovnika i kada se klasične gostionice pomalo počinju mijenjati i nestajati pred nekim drugim oblicima ugostiteljstva. Ipak, nije se ograničio samo na gostionice, nego je obuhvatio i krčme, svratišta, prenoćišta, restorane, hotele... Poseban prilog knjizi i svojevrsni uskličnik na njezinu kraju popis je caffe barova, restorana, krčmi, fast-foodova, slastičarnica, konoba, hotela, hostela, pansiona, apartmana, eko-etno ugostiteljstava i noćnih klubova koji u ovom trenutku rade u Slavonskom Brodu, ali i u okolici, te susjednoj Novoj Gradiški, što je zanimljivo i suvremenim čitateljima, ali bez dvojbe i lijepa bilješka budućim istraživačima brodske prošlosti.

Povijest Broda i povijest gostionica idu ruku pod ruku

- Ovaj moj popis štrikan je godinama i isključivo o osobnom trošku. Njegova je jedina pretenzija da bude inicijalni prilog nekim budućim istraživanjima, koja će ga nadopunjavati, ispravljati ili jednostavno demantirati - veli autor u pogovoru, a nas je zanimalo kako i zašto se zadubio u brodsku povijest i zašto se posvetio upravo povijesti brodskoga ugostiteljstva. - To je malo duža priča. Kad sam se prije četrdesetak godina vratio u Brod iz Pariza i Liona, Zagreba, Beograda, Zuricha... osjetio sam da će doći do nekih promjena i da bi mi najpametnije bilo te promjene dočekati u Brodu. Međutim, ovdje sam dočekan s totalnim nerazumijevanjem, pa sam na zavodima za zapošljavanje provodio po 4-5 godina. Ne radeći ništa ili snalazeći se, pokrenuo sam Novi Brodski list, Brodski trag, Brodski kalendar. Uglavnom, procijenio sam da će političke promjene dovesti i do društvenih promjena, a to je moglo ukazivati na to da bi, u komunizmu potpuno zatrta, građanska klasa sada eventualno mogla biti rehabilitirana te da bi mogle bi biti interesantne teme iz njene prošlosti. Povjesničari su se u takozvanom komunizmu bavili samo narodnooslobodilačkim pokretom, komunističkim pokretom, radničkim pokretom, a ove su teme bile potpuno zapostavljene. To je bila i dobra prilika.-

Uzelac Schwendemann u Nacionalnoj biblioteci u Zagrebu, sjedio je mjesec dana i istraživao stare brodske novine, od 1894. kad je izašla Posavska Hrvatska, do 1945., riječ je 40 naslova,  3-4 humoristička. To je bila baza, te je  uz ono što je saznao kroz drugu literaturu i razgovore, išao u državne arhive i kopao. Ušao je i u gruntovnicu. Nijedan brodski povjesničar nije tako sistematski istražio gruntovnicu praveći  15 knjiga, od ukupno 27 koliko ih je objavio, o građanskom Brodu. 

- Priče o gostionicama su, dakle, kolaterala istraživanja, premda vrlo interesantna, jer one su važan sociološki pojam. Prema uvidu koji imam, na mnogim sveučilištima su kavane i gostionice sociološka disciplina. One su, pored crkve i tržnice, vrlo važna društvena institucija. Brodska povijest, kad već govorimo o njoj, je izravno povezana s gostionicama. Gostionice su vrlo važan element u toj povijesti, jer tu se politički funkcioniralo, mnoge stranke su nastajale u gostionicama, tu su se sastajali istomišljenici. Tako je i dan danas - kaže autor knjige i upozorava da danas u Brodu zapravo više nema gostionica, jer niti jedan ugostiteljski objekt nije registriran kao gostionica. - One traju do šezdesetih godina, kada se ugostiteljstvo mijenja, otvaraju se razni ekspresi, zalogajnice, kafići... Danas Brod ima 127 ugostiteljskih objekata i ni jedan se ne zove gostionica - kaže autor.

Gostioničari i hotelijeri u središtu društvenih i političkih zbivanja

Kroz povijest gostionica i hotela prošli su i ljudi koji su kao vlasnici bili važan dio brodskog društvenog i političkog života. O tome S. U. Schwendemann kaže: - Postoje vlasnici i postoje ugostitelji. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazili su, uglavnom iz Beča i Budimpešte ljudi koji su ovdje profesionalno vodili te sve velike kuće.-


Od brodskih političara, gradonačelnika, koji su imali vrlo visok društveni, politički, pa i gospodarski utjecaj, tu je primjerice Stjepan Benčević, brijač, koji je postao gradonačelnik i jedna od perjanica Hrvatske stranke prava. On je imao Hotel Central koji je apsolutno bio na europskom nivou i u kojem je odsjedao zapovjednik Generalštaba austrougarske vojske general von Hötzendorf. Benčević je bio zauzet političkim ulogama, a ugostiteljstvo mu je vodio profesionalni ugostitelj, jedan od najjačih u Brodu, Aleksandar Menović. No, sve to počinje sa Zefirom Marcem, koji je isto bio gradonačelnik. On nije završio pravo, ali ga je studirao. Njegov je bio Jankomir. A prije njega su tu plemeniti Jarići koji imaju Žutu kuću nasred gradskoga trga, koji su dobili austrijsko plemstvo za zasluge u ratu i čija je gostionica najvjerojatnije bila špijunsko leglo, jer tu je bila granica. Imate Benčeviće, Franju; a dvadeset godina, što je prilično nepoznato, Benčevićevu Crvenu kuću drže Brlići, Vatroslav i Dobroslav...


- Sve te poznate gostionice su imale svoj kontinuitet, ali nema tragova, u tome je stvar. Tom građanskom prošlošću nitko se dosad nije bavio, nitko nije odlagao niti sistematizirao. U Državnom arhivu nemate posebno ugostiteljstvo, nego je u gospodarstvu, a gospodarstvo ima 200 kutija. Ni svjedoci više ne funkcioniraju, sve je to pomrlo. Kako sam u istraživanju išao do 60-ih godina, našao sam neke konobare koji su radili u hotelu, ali oni se jako slabo sjećaju. - objašnjava autor koji je u knjizi Stare brodske gostionice sažeo dvije godine intenzivnog rada i 20 godina iskustva, ali i afinitet koji, kaže, potječe iz njegove obiteljske prošlosti.
U gostionicama, kojima se ova knjiga bavi, susretalo se i razgovaralo, pila se kava i ispijao alkohol; komentirale se vijesti i analizirali događaji; prisjećalo se dobrih starih vremena; njegovale anegdotalne zavičajne minijature koje su prepričavali čuvari od zaborava - loklani gostioničarski prepredenjaci i šaljivdžije, blagovala se hrana: brizle, krezle, teleća glava u saftu, pohane teleće noge, škembići, bubrezi na saft, perkelt, dimljena vješalica, vajngulaši, janjetina i prasetina s ražnja i raskošni roštiljski repertoar... jela koja se nikad tako dobro nisu mogla spraviti kod kuće. Zabavljalo se čitanjem novina, igranjem šaha, biljara i tombole, kladilo se i kockalo, plesalo i pjevalo - stoji u uvodu knjige koji potpisuje urednik Ivan Stipić.


Listajući knjigu, na dvije stotine njenih stranica pred nama se otvara zanimljiva i bogata povijest, od mračnih prčvarnica na rubu grada u kojima se okupljala lokalna sirotinja i pijanci, do raskošnih i za svoje vrijeme bogato i suvremeno opremljenih hotela u kojima su odsjedali i gostili se državni i europski uglednici, dvorana u kojima su stolovale gradske udruge, u kojima su se priređivali koncerti, lokalne priredbe, plesne večeri... Pa iako neke ugostiteljske objekte autor uspijeva uvrstiti tek imenom koje je našao u nekoj usputnoj bilješci ili poreznome popisu, važno je da su i oni ovdje našli mjesto, baš kao i lokali čije je djelovanje trajno utkano u povijest Broda na Savi/Slavonskog Broda.
Sve to dio je gradskoga tkiva, jer gostionice su neizbrisiv i važan dio gradskoga karaktera, o kojem zahvaljujući knjizi Stribora Uzelca Schwendemanna sada znamo puno, puno više.

 

 

/Dunja Vanić/ Posavska Hrvatska/

Najčitanije
Magazin
Roko Lukenda čini čuda, mlad i pun ideja, osmislio je sustav "Pametnih kanti za smeće" a uz to organizator je sajam robotike, srednjoškolac

INNROBO SEA DAY je robotički sajam kojeg Roko u kolovozu ove godine organizira na Pašmanu.

Roko Lukenda čini čuda, mlad i pun ideja, osmislio je sustav "Pametnih kanti za smeće" a uz to organizator je sajam robotike, srednjoškolac

Tri dana Festivala harmonike u Slavonskom Brodu, od  Mjuzikla 80-tih, Broadway-West End do proglašenja najboljih harmonikaša

Izvedbom Mjuzikla 80-tih- Broadway-West End otvoren 8. Međunarodni festival harmonike Bela pl. Panthy u Savonskom Brodu.

Tri dana Festivala harmonike u Slavonskom Brodu, od Mjuzikla 80-tih, Broadway-West End do proglašenja najboljih harmonikaša

U likovnom salonu "Becić" pogledajte izložbu Marka Šošića "Tokate i fuge"

Izložbu je službeno otvorila zamjenica gradonačelnika Tea Tomas.

U likovnom salonu "Becić" pogledajte izložbu Marka Šošića "Tokate i fuge"

U Galeriji Ružić otvorena izložba Vera Ficher: Izložba bez šminke

Izložba je organizirana povodom 100. godišnjice rođenja Branka Ružića

U Galeriji Ružić otvorena izložba Vera Ficher: Izložba bez šminke

Luče molovano ove godine je dječak Jakov Mirković iz Donje Bebrine, održana dječja pokladna priredba "Mastibrk kolombrk"

I ove godine održana manifestacija u Donjoj Bebrini koju je Ministarstvo kulture zaštitilo kao kulturno nematerijalno dobro.

Luče molovano ove godine je dječak Jakov Mirković iz Donje Bebrine, održana dječja pokladna priredba "Mastibrk kolombrk"

Oržana promocija prve knjige poezije pjesnikinje Lidije Barić

Knjiga poezije pjesnikinje Lidije Barić pod nazivom „Malena ispod zvijezda“.

Oržana promocija prve knjige poezije pjesnikinje Lidije Barić